Česti kvarovi na magistralnom potisnom cjevovodu prečnika 500 milimetara, zbog kojih dolazi do prekida u vodosnabdijevanju, posljedica su dotrajalosti vodovodne infrastrukture i izostanka sistemskih ulaganja u njenu obnovu. Na to je ukazao Uroš Vojnović, vršilac dužnosti šefa Radne jedinice „Vodovod i kanalizacija“ u JP „Komunalno Brčko“, komentarišući današnju havariju u krugu Fabrike vode, piše Ebrčko.net.
Prema njegovim riječima, ovo je već četvrta ili peta intervencija na potisnom cjevovodu FI 500 od početka godine, što ukazuje na ozbiljnost problema sa kojim se suočavaju ekipe zadužene za održavanje vodovodne mreže.
„Materijali vremenom dotrajavaju, popuštaju i dolazi do kvarova na vodovodnoj mreži, što zahtijeva sanaciju, a samim tim i obustavu isporuke vode“, pojasnio je Vojnović.
Govoreći o aktuelnom kvaru, naveo je da ekipe pokušavaju locirati mjesto oštećenja, za koje se pretpostavlja da je nastalo na spoju cijevi, odnosno usljed iskakanja dihtunga. Riječ je o cjevovodu starom oko 20 godina, a ukoliko radovi budu tekli prema planu, očekuje se da bi vodosnabdijevanje moglo biti uspostavljeno do večernjih časova.
pukla cijev n1Ipak, Vojnović upozorava da je problem mnogo širi od pojedinačnih havarija, te da se bez ozbiljne rekonstrukcije postojeće infrastrukture ne mogu očekivati trajna rješenja.
Mreža stara decenijama ne može odgovoriti potrebama grada
Prema njegovoj ocjeni, vodovodna mreža u Brčkom projektovana je prije približno 50 godina i više ne može odgovoriti potrebama grada koji se ubrzano razvija, posebno imajući u vidu intenzivnu stambenu izgradnju i rast privrednih kapaciteta.
Istakao je da Fabrika vode može proizvesti dovoljne količine vode, ali da se ključni problem nalazi u njenom transportu do potrošača, odnosno u kapacitetima i stanju postojeće distributivne mreže.
„Grad raste, potrebe rastu, umjesto porodičnih kuća grade se višespratnice, privreda ima svoje potrebe, a mreža koja je projektovana prije 50 godina jednostavno ne može zadovoljiti zahtjeve savremenog života“, rekao je Vojnović.
Posebno zabrinjava činjenica da, prema njegovim saznanjima, ne postoje ni projekti koji bi omogućili ozbiljniju rekonstrukciju gradske vodovodne mreže.
„Osnovni preduslov da bi se ovaj problem riješio jeste da postoje projekti za rekonstrukciju vodovodne mreže u Brčkom. Koliko sam upoznat, takvi projekti ne postoje. Čak i kada bi neko sada obezbijedio novac za ulaganje, mislim da nemamo nijedan projekat na osnovu kojeg bismo mogli zamijeniti vodovodnu mrežu u gradu“, upozorio je Vojnović.
Ulice se asfaltiraju, a vodovodne cijevi ostaju dotrajale
Kao jedan od primjera nedostatka koordinacije prilikom infrastrukturnih radova, Vojnović je naveo ulicu Mehmedovića, koja je rekonstruisana prije tri godine, a koju su ekipe Vodovoda i kanalizacije, kako tvrdi, do sada morale presijecati sedam puta, uz još dvije intervencije koje predstoje.
Slična situacija, prema njegovim riječima, prisutna je i u naselju Ilićka, gdje je, uprkos relativno novijoj stambenoj izgradnji, vodovodna infrastruktura izvedena nekvalitetno, zbog čega su naknadne intervencije zahtijevale brojne prekide i raskopavanja.
Smatra da bi prilikom rekonstrukcije ulica, posebno prije postavljanja novog završnog sloja asfalta, trebalo razmotriti i zamjenu dotrajalih vodovodnih instalacija, kako bi se izbjegli naknadni radovi i dodatni troškovi.
Kao primjer potrebnih ulaganja naveo je i naselje Eš, gdje bi za zamjenu glavnih vodovodnih cijevi, prema njegovoj procjeni, bilo potrebno između 700.000 i 800.000 KM. Poseban problem predstavlja činjenica da se na pojedinim dionicama još uvijek nalaze azbestno-cementne cijevi postavljene 1973. godine.
Milionska ulaganja u seoske vodovode, bez ozbiljne obnove gradske mreže
Vojnović je ukazao i na, kako smatra, neadekvatno postavljene investicione prioritete. Dok se značajna sredstva usmjeravaju u izgradnju vodovoda u seoskim područjima, gradska mreža, koja snabdijeva veliki broj potrošača, ostaje bez ozbiljnijih ulaganja.
Kao primjer naveo je Rašljanski cjevovod, čija je vrijednost oko 1,7 miliona KM, a koji je, prema njegovim riječima, izuzetno zahtjevan za održavanje i snabdijeva oko 60 potrošača.
Naglasio je da ne osporava potrebu da i stanovnici seoskih područja imaju uredno vodosnabdijevanje, ali smatra da se prilikom planiranja investicija moraju jasnije definisati prioriteti i voditi računa o ukupnoj stabilnosti sistema.
Upozorio je i da se dodatnim širenjem vodovodne mreže sa izvorišta koja već nemaju dovoljno kapaciteta za postojeće potrebe može ugroziti funkcionisanje cjelokupnog sistema vodosnabdijevanja.
Neizvjesnost i oko novog transportnog cjevovoda
Osvrćući se na radove na glavnom transportnom cjevovodu, Vojnović je rekao da, prema informacijama kojima raspolaže, radovi trenutno ne napreduju, te da nema saznanja kada bi mogli biti završeni.
Dodao je da će se stvarni efekti ovog projekta moći procijeniti tek nakon njegovog puštanja u funkciju, ali je upozorio i na mogućnost novih oštećenja postojeće mreže.
„Taj cjevovod ima četiri spoja i moguće je da će, kada se voda pusti, doći do dodatnih pucanja na vodovodnoj mreži u Brčkom“, naveo je Vojnović.
Današnja havarija tako je ponovo otvorila pitanje dugogodišnjeg zanemarivanja obnove vodovodne infrastrukture u Brčkom. Dok se kvarovi saniraju i vodosnabdijevanje povremeno dovodi u pitanje, upozorenja iz samog sistema ukazuju na to da bez pripremljenih projekata, jasnih investicionih prioriteta i planske zamjene dotrajalih cjevovoda, slične situacije mogu postati sve učestalije.
Argument.ba
