Josip Broz Tito preminuo je 4. maja 1980. godine u Ljubljani, u 88. godini života, nakon višemjesečne borbe s teškim zdravstvenim problemima. Njegova smrt označila je kraj jedne političke epohe, a posljednji ispraćaj u Beogradu okupio je brojne svjetske državnike i visoke zvaničnike.
Ipak, i više od četiri decenije kasnije, njegovo posljednje počivalište u beogradskoj Kući cvijeća privlači pažnju zbog jednog detalja koji mnogima nije promakao – na nadgrobnoj ploči nema petokrake, jednog od najprepoznatljivijih simbola komunizma.
Titovi zdravstveni problemi počeli su krajem decembra 1979. godine, kada je došlo do začepljenja krvnih sudova u lijevoj nozi. Ljekari su u početku pokušavali stanje stabilizirati lijekovima, jer je Tito odbijao operaciju. Međutim, nakon što terapija nije dala očekivane rezultate, 12. januara 1980. godine izvršen je arterijski bajpas, koji nije uspio.
Zdravstveno stanje nastavilo se pogoršavati, pa je devet dana kasnije donesena odluka o amputaciji lijeve noge. Iako je nakon operacije uslijedilo kratkotrajno poboljšanje, komplikacije s bubrezima i upala pluća dodatno su otežale njegovo stanje.
Od 26. februara nalazio se u vještački izazvanoj komi i bio priključen na aparate za disanje. Preminuo je 4. maja 1980. godine u 15:05 sati.
Posljednja želja bila mu je jednostavna grobnica
Zanimljivo je da je Tito još za života izrazio želju da njegovo posljednje počivalište bude jednostavno i bez pretjeranih obilježja. Inspiraciju je pronašao tokom posjete grobnici američkog predsjednika Franklina Roosevelta, čija ga je skromnost posebno impresionirala.
Želio je da i njegova grobnica bude okružena cvijećem, s bijelim mramornim sarkofagom na kojem bi se nalazili samo ime, prezime, nadimak te godine rođenja i smrti.
Ta zamisao realizovana je u Beogradu, u Kući cvijeća, kompleksu smještenom u nekadašnjem predsjedničkom vrtu. Sarkofag je postavljen ispod centralne lanterne, čime je ostvarena ideja da Tito počiva pod otvorenim nebom.
Pripreme za posljednji ispraćaj odvijale su se u izuzetno kratkom roku. Za svega 72 sata trebalo je urediti i betonirati oko 200 kvadratnih metara prostora u Kući cvijeća, uključujući područje grobnice, prostor za mimohod i tribine namijenjene stotinama visokih gostiju iz cijelog svijeta.
Sve je moralo biti spremno do ranih jutarnjih sati 8. maja 1980. godine. Za tu priliku izrađena je i monumentalna nadgrobna ploča od aranđelovačkog mramora, teška čak devet tona.
Inženjer Dragomir Gavrilović, koji je učestvovao u realizaciji projekta, kasnije je govorio o problemima prilikom postavljanja ploče. Zbog njene težine bilo je potrebno pronaći način da se posao završi bez komplikovanog podizanja dizalicom pred brojnim svjetskim kamerama.
– Bilo je jasno da se mramorna ploča teška devet tona može postaviti samo pomoću dizalice, a tako dugotrajan i neizvjestan čin pred svjetskim kamerama ne bi bio prikladan. Zato smo odlučili privremeno postaviti masku od mramora, znatno lakšu, opisao je Gavrilović.
Lijes s Titovim posmrtnim ostacima, koji je tri dana ranije dopremljen iz Ljubljane, izvađen je iz grobnice, obložen bakrenom maskom i ponovo spušten na dno. Preko njega je postavljena betonska ploča, a potom i teška mramorna nadgrobna ploča.
Konačno polaganje završeno je tek kasno navečer 8. maja, u prisustvu nekolicine najbližih Titovih saradnika i ljudi od povjerenja. Za razliku od svečanog ispraćaja kojem su prisustvovali brojni svjetski državnici, završetak radova na grobnici protekao je daleko od očiju javnosti i bez televizijskih kamera.
Kako je petokraka nestala s Titovog groba?
Ipak, jedan detalj ostao je predmet različitih tumačenja. Na monumentalnoj mramornoj ploči nema petokrake, iako je upravo taj simbol decenijama bio neodvojiv od Titove političke i državničke uloge.Jedno od objašnjenja povezuje se s inženjerom Dragomirom Gavrilovićem, koji je učestvovao u izgradnji mauzoleja. Prema medijskim navodima, na njega je snažan utisak ostavila jednostavnost grobnih mjesta velikih historijskih ličnosti, što je moglo utjecati na konačni izgled Titovog počivališta.
Druga verzija dolazi od Titovog unuka Josipa Joške Broza, koji je svojevremeno govorio o grešci prilikom izrade i postavljanja prve verzije grobnice.
Prema njegovom objašnjenju, zbog načina na koji je grobnica sastavljena, naknadno postavljanje petokrake više nije bilo moguće bez narušavanja izgleda nadgrobne ploče.
– Greškom tokom sahrane, kada je napravljena prva verzija grobnice, nije postavljena ploča kako je planirano, već je sve bilo sastavljeno iz dva dijela, kao presječena kutija. Kasnije više nije mogla da se postavi petokraka jer bi završila tačno na sredini i izgledala bi nakrivo. Poslije toga se jednostavno zaboravilo na to, objasnio je Joška Broz.
Argument.ba
