Nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji održanih 25. oktobra 2026. godine, u javnosti u susjedstvu se otvorila burna rasprava o regularnosti prikupljanja i ovjere potpisa podrške za pojedine izborne liste, uz otvorene pozive tužilaštvu da istraži moguću korupciju i zloupotrebu ličnih podataka građana.
U fokusu se našla koaliciona izborna lista “Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju – Narodna stranka, BUNT – Prava Srbija – BUNT – Nastojaća Srbija”, koju je predvodio predsjednik Narodne stranke Vladimir Gajić. Usporedbe između broja ovjerenih potpisa podrške koje je ova lista predala Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) i broja glasova koje je stvarno osvojila na biralištima su dokaz kako se radi o ozbiljnoj aferi.
Prema tim navodima, u pojedinim općinama zabilježeni su drastični nesrazmjeri:
- Ćuprija: 302 ovjerena potpisa podrške – osvojeno samo 8 glasova
- Prokuplje: 221 ovjeren potpis podrške – osvojeno 14 glasova
- Barajevo: 197 ovjerenih potpisa podrške – osvojeno 12 glasova
- Kovačica: 72 ovjerena potpisa podrške – osvojeno 6 glasova
-Tužilaštvo mora da istraži da li je u pitanju korupcija, poručuje politolog Aleksandar Marton, uz pitanje kako je moguće da stranka u nekoj sredini prikupi stotine ovjerenih potpisa, a da na dan izbora za nju ne glasa ni desetina tih ljudi.
Slične anomalije i na drugim listama, DS traži zvaničnu provjeru
Osim podataka navedenih za listu Narodne stranke, na društvenim mrežama kruže i zbirne tabele (poput one u prilogu) koje pokazuju sličan obrazac i kod drugih lista na ovim izborima – primjerice u Vranju (443 potpisa naprema 53 glasa), Prokuplju (348 potpisa naprema 24 glasa), Novom Pazaru (519 potpisa naprema 114 glasova) ili Ćupriji (86 potpisa naprema 34 glasa).
Problem spornih potpisa dobio je i zvaničan politički epilog. Beogradski odbor Demokratske stranke (DS) saopćio je 14. novembra 2026. da je pokrenuo inicijativu za utvrđivanje vjerodostojnosti potpisa podrške pojedinim izbornim listama za izbore 25. oktobra. Sekretar beogradskog DS-a Bogdan Tatić istakao je da je “nemoguće sakupiti više od 400 potpisa u nekoj općini bez organizacije i javnih poziva, praktično bez bilo kakvog traga”, te da su od beogradskih općinskih uprava zatražili dokumentaciju i podatke o angažovanju općinskih ovjerivača.
Podsjećamo, RIK je 5. novembra proglasio konačne rezultate parlamentarnih izbora na kojima je pobijedila “Studentska lista – Studenti pobeđuju” (53,01 posto glasova / 140 mandata) ispred liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” (38,98 posto / 103 mandata). Iz RIK-a su ranije poručili da eventualne istrage o izbornim nepravilnostima i krivičnim djelima spadaju u nadležnost tužilaštva i sudova, te da one predstavljaju odvojen postupak od utvrđivanja samih izbornih rezultata.
Argument.ba
