Nova studija pokazala je da bi svakodnevna konzumacija paradajza mogla pomoći u smanjenju nakupljanja masti u jetri kod osoba s metaboličkom disfunkcijom povezanom sa steatotičnom bolešću jetre (MASLD). Riječ je o najčešćoj hroničnoj bolesti jetre na svijetu, koja je povezana s gojaznošću, inzulinskom rezistencijom i povećanim kardiometaboličkim rizikom.
Mediteranska prehrana već se preporučuje osobama s MASLD-om, a novo istraživanje objavljeno u časopisu „Nutrients“ posebno se bavilo paradajzom. Rezultati sugeriraju da bi njegova svakodnevna konzumacija mogla pomoći u smanjenju masnoće u jetri čak i bez gubitka kilograma, piše EatingWell.
Kako je studija provedena
U istraživanju provedenom u Italiji učestvovalo je 79 odraslih osoba u dobi od 18 do 65 godina s dijagnozom MASLD-a i indeksom tjelesne mase (BMI) do 30.
Količina masti u jetri na početku istraživanja procijenjena je CAP metodom, neinvazivnim mjerenjem koje se temelji na ultrazvučnoj tehnologiji. Ispitanici su zatim nasumično podijeljeni u dvije grupe.
Prva grupa je šest sedmica svakodnevno jela 200 grama svježeg paradajza, otprilike jedan veliki ili dva srednja, te 50 grama paradajz-sosa. Druga grupa je tokom istog perioda izbjegavala paradajz.
Svi ispitanici dobili su jednake prehrambene smjernice te im je rečeno da ne mijenjaju svoje uobičajene životne navike i nivo fizičke aktivnosti. Na početku i kraju istraživanja naučnici su pratili, između ostalog, količinu masti u jetri, sastav tijela, jetrene enzime, šećer i masnoće u krvi te pokazatelje upale.
Šta je studija pokazala
U obje grupe zabilježeno je smanjenje CAP vrijednosti, odnosno pokazatelja količine masti u jetri. Međutim, pad je bio znatno veći kod ispitanika koji su svakodnevno jeli paradajz.
U toj grupi medijan smanjenja CAP vrijednosti iznosio je 35 dB/m, dok je u grupi koja nije jela paradajz iznosio 18 dB/m. Dodatna statistička analiza pokazala je značajnu razliku između grupa.
Zanimljivo je da se količina masti u jetri smanjila bez značajnih promjena tjelesne težine, BMI-ja, obima struka ili udjela tjelesne masti.
Na kraju istraživanja nije bilo ni značajnih razlika između grupa u jetrenim enzimima, šećeru i masnoćama u krvi te pokazateljima upale.
Rezultati zato upućuju na moguću povezanost svakodnevne konzumacije paradajza sa smanjenjem masnoće u jetri, nezavisno od mršavljenja. Ipak, autori naglašavaju da je riječ o preliminarnim nalazima koje treba potvrditi većim i dugotrajnijim istraživanjima.
Studija ima važna ograničenja
Istraživanje je provedeno u samo jednom centru, uključivalo je relativno mali broj ljudi i trajalo je samo šest sedmica. Ispitanici su također znali kojoj grupi pripadaju, pa je moguće da su tokom istraživanja nesvjesno promijenili i neke druge navike.
Osim toga, učestvovale su samo osobe s BMI-jem do 30, pa se rezultati ne mogu automatski primijeniti na osobe s gojaznošću.
Zbog kratkog trajanja istraživanja nije poznato ni da li bi se učinak zadržao dugoročno niti bi li smanjenje masnoće u jetri dovelo do važnih zdravstvenih koristi, poput manjeg rizika od fibroze.
Kako paradajz može pomoći?
Paradajz je bogat likopenom, antioksidansom za koji se istražuje može li pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i nakupljanja masti u jetri. Ipak, ova studija nije dokazala da je upravo likopen odgovoran za zabilježene rezultate.
Količina korištena u istraživanju nije velika, otprilike jedan veliki paradajz i tri do četiri kašike paradajz-sosa dnevno.
No rezultati zasad ne znače da paradajz može liječiti MASLD niti da može zamijeniti druge promjene prehrane, životnih navika ili terapiju koju preporuči ljekar.
Mediteranska prehrana i dalje je jedan od preporučenih obrazaca prehrane za osobe s MASLD-om, a paradajz se lako može uklopiti u takav plan.
Argument.ba
