Jedan od najambicioznijih ekoloških projekata na svijetu pokrenut je s ciljem stvaranja ogromnog zelenog pojasa koji bi pomogao u obnovi degradiranog zemljišta na južnoj ivici Sahare.
Međutim, nakon godina rada i brojnih neuspjeha pokazalo se da rješenje možda nije bilo u tome da se zasadi još više novih stabala.
Mnoge sadnice nisu preživjele
Riječ je o projektu Veliki zeleni zid (Great Green Wall), koji je Afrička unija pokrenula 2007. godine s ciljem obnove degradiranih predjela Sahela, širokog polusušnog pojasa koji se prostire južno od Sahare.
Prvobitna vizija bila je izuzetno ambiciozna, napraviti zeleni pojas dug oko 8.000 kilometara, od Senegala na zapadu do Džibutija na istoku.
U početku se ideja uglavnom shvatala doslovno. Trebalo je zasaditi ogroman broj stabala koja bi predstavljala svojevrsnu prirodnu barijeru prema pustinji. Ali pojavila se velika prepreka.
Mnoge sadnice uzgajane u rasadnicima nisu uspijevale preživjeti prve sušne sezone. Dopremane su u neka od najtežih poljoprivrednih područja na svijetu, gdje su zahtijevale vodu, njegu i redovno održavanje. Kada bi se projekti završili, često bi prestajala i briga o zasađenim stablima.
Zbog toga su stručnjaci počeli tražiti drugačiji način obnove Sahela, koji ne bi zavisio od novih stabala i stalne brige o mladim sadnicama. To ih je odvelo više od dvije decenije unazad, do rada australijskog agronoma Tonija Rinauda u Nigeru.
Početkom 1980-ih Rinaudo je radio na jugu pomenute države, pokušavajući obnoviti vegetaciju klasičnom sadnjom stabala, ali rezultati su bili loši. Sadnice nisu uspijevale opstati u surovim uslovima, a agronom je, kako je kasnije opisivao, bio toliko obeshrabren da je razmišljao o tome da odustane i vrati se kući.
Onda je primijetio nešto što će promijeniti njegov pogled na cijeli problem.
Biljke koje su izbijale iz suhe zemlje nisu bile obični grmovi. Ispostavilo se da su to izdanci nekadašnjih stabala. Ispod površine još su se nalazili živi korijenski sistemi, a na nekim mjestima i sjeme koje je moglo pokrenuti novi rast.
Argument.ba
