Hipertenzija se najčešće razvija potpuno neprimjetno, bez jasnih simptoma, zbog čega mnogi ljudi i ne znaju da imaju visok krvni pritisak sve dok se ne otkrije na rutinskom pregledu ili dok se ne pojave ozbiljnije zdravstvene komplikacije.
Ipak, posljedice hipertenzije ne pogađaju samo srce i mozak. Vremenom visok krvni pritisak može oštetiti sitne krvne sudove širom tijela i narušiti rad brojnih organa. Izdvajamo šest manje poznatih posljedica povišenog pritiska.
Kognitivni pad i demencija
Hronično povišen krvni pritisak u srednjim godinama povezuje se s većim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu.
Oštećeni krvni sudovi u mozgu teže dopremaju kisik i hranljive materije, što može dovesti do njihovog sužavanja ili pucanja. Posljedica mogu biti česti, mikroskopski „tihi“ moždani udari koji mogu trajno narušiti pamćenje i kognitivne funkcije.
Očne bolesti
Sitni kapilari koji opskrbljuju mrežnjaču izuzetno su osjetljivi. Povišen krvni pritisak može uzrokovati oštećenje mrežnjače koje dovodi do zamućenog vida ili čak gubitka vida.
Može doći i do nakupljanja tečnosti ispod mrežnjače, što može izobličiti sliku, kao i do blokade protoka krvi prema očnom živcu.
Osim toga, hipertenzija može biti povezana s ubrzanim razvojem glaukoma i makularne degeneracije.
Seksualna disfunkcija
Smanjen i poremećen protok krvi kroz karlicu može imati posljedice i na intimno zdravlje.
Kod muškaraca oštećeni krvni sudovi mogu otežati adekvatan dotok krvi do penisa, što može dovesti do erektilne disfunkcije.
Kod žena smanjen protok krvi u karličnoj regiji može biti povezan sa suhoćom vagine te neugodnim ili bolnim seksualnim odnosom.
Oštećenje bubrega
Bubrezi zavise od zdravih kapilara kako bi uspješno filtrirali otpadne materije i tečnost iz krvi.
Kada visok krvni pritisak ošteti ove fine krvne sudove, bubrezi mogu izgubiti dio sposobnosti filtriranja. Zbog toga se tečnost može zadržavati u organizmu, što dodatno može povisiti krvni pritisak.
Ovaj proces dugo može proći bez simptoma i često se otkriva tek analizama krvi i urina.
Gubitak kalcija i krhke kosti
Hronična hipertenzija može utjecati na način na koji bubrezi obrađuju minerale. Umjesto da zadržava kalcij, organizam ga može ubrzano izbacivati putem urina.
Kako bi nadoknadio taj gubitak, organizam može početi koristiti kalcij iz kostiju, čime se povećava rizik od osteoporoze i prijeloma.
Apneja u snu i poremećaji spavanja
Veza između povišenog krvnog pritiska i opstruktivne apneje u snu, odnosno povremenih prekida disanja tokom spavanja, može djelovati u oba smjera.
Apneja može uzrokovati nagle skokove krvnog pritiska i povećati nivo hormona stresa, poput kortizola, tokom dana. Istovremeno, visok krvni pritisak dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem tokom noći.
Dobra vijest je da se na krvni pritisak može utjecati. Uz propisanu terapiju, važnu ulogu imaju postepeno uvođenje zdravijih životnih navika, uravnotežena prehrana, fizička aktivnost i reguliranje tjelesne težine.
Također je važno izbjegavati štetne navike poput pušenja i pretjeranog unosa alkohola.
Argument.ba
