Temperature zraka u pojedinim dijelovima Evrope već su premašile 40 stepeni Celzijusa. Francuska, Španija i Italija pod crvenim su meteoalarmom, škole zatvaraju vrata, turističke atrakcije skraćuju radno vrijeme, a raste i broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama. Stručnjaci upozoravaju da klimatski ekstremi više nisu izuzetak nego nova realnost te da će se Bosna i Hercegovina s njima suočavati sve češće.
O tome su u programu Novi dan govorili klimatolog Nebojša Kuštrinović i kardiolog prof. dr. Šekib Sokolović, koji su upozorili na zdravstvene rizike dugotrajnih toplotnih valova, ali i dali preporuke kako se zaštititi.
Klimatske promjene više nisu budućnost nego sadašnjost
Klimatolog Nebojša Kuštrinović kaže da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi na rubu snažnog anticiklona koji je iz Sahare prema Evropi donio izuzetno toplu zračnu masu.
“Vidimo da, kako ste već rekli, Evropa već gori. Pogodili su rekordi i kod nas. Međutim, imamo sreću da smo ipak na rubu tog sistema koji je donio veoma toplu zračnu masu sa područja Sahare. Španija, Portugal, Francuska, pa već i Njemačka nalaze se na glavnoj liniji kretanja tog sistema”, rekao je Kuštrinović.
Podsjetio je da su hidrometeorološki zavodi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj već aktivirali narandžaste i crvene meteoalarme.
“Ovaj rub toplog sistema kod nas već upozorava. Danas, sutra, u nedjelju i ponedjeljak osjećat ćemo najjače dejstvo ovog toplotnog vala.”
Dodao je da ovakvi vremenski uslovi predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik.
“Ovo su uslovi klimatskog diskomfora kada su, pogotovo, rizici od infarkta miokarda i moždanog udara znatno veći. Naši stručnjaci koji se bave biometeorologijom itekako upozoravaju na to.”
Rekordi će biti sve češći
Govoreći o klimatskim promjenama, Kuštrinović ističe da više nema dileme da se klima mijenja.
“Klima se mijenja, temperature rastu. Globalno zatopljenje je trend i iz godine u godinu imamo sve topliju klimu. I prošle godine imali smo dugotrajne toplotne talase, a u mnogim krajevima Bosne i Hercegovine zabilježeni su maksimalni mjesečni rekordi s temperaturama od 40 i više stepeni.”
Komentirajući procjene da bi Evropa u narednim godinama mogla bilježiti i temperature od 50 stepeni, rekao je da su ekstremi sve izvjesniji.
“Klima se mijenja, temperature rastu. Negativni efekat UV zračenja itekako je izražen. Najviše moraju voditi računa oni koji rade na otvorenom, ali i ljudi koji žive u urbanim sredinama gdje dominiraju asfaltne površine.”
Podsjetio je da je u Banjoj Luci prije nekoliko godina na Trgu Krajine izmjerena temperatura podloge od čak 54 stepena.
“Upozoravamo posebno starije osobe, roditelje s djecom da izbjegavaju takve prostore. Ne zaboravimo unos tekućine, zaštitu od zračenja i poštedu fizičkih napora. Poslodavce molimo da radno vrijeme prilagode aktuelnim vremenskim prilikama.”
Prema njegovim riječima, aktuelni toplotni val trebao bi oslabiti tek početkom naredne sedmice.
“Koliko znam iz naših sinoćnjih karata, ovaj talas bi trebao oslabiti tek u utorak poslijepodne. Srijeda bi trebala donijeti blago osvježenje i poboljšanje biometeorološke situacije.”
UV indeks u crvenoj zoni
Kuštrinović upozorava da je posebno opasan period između 11 i 16 sati, kada je UV indeks na veoma visokim vrijednostima.
“U tom periodu godine ozonski omotač je najosjetljiviji i tada se treba čuvati pretjeranog izlaganja suncu. Postoje zaštitne kreme, ali posebno starijima i najmlađima preporučujemo oprez. Treba zamračiti prozore, sačuvati noćnu svježinu u stanovima, koristiti klimatizaciju gdje je moguće i ozbiljno shvatiti upozorenja kada je UV indeks sedam, osam ili devet.”
Dodao je da dugotrajno izlaganje visokim UV vrijednostima može izazvati ozbiljna oštećenja kože i očiju.
Temperature iznad 35 stepeni ozbiljna su prijetnja zdravlju
Kardiolog prof. dr. Šekib Sokolović kaže da posljedice ekstremnih vrućina nisu samo meteorološki nego i veliki zdravstveni problem.
“Svaka temperatura iznad 33 stepena je opasna, a 35 stepeni već predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje. Dolazi do povećanog rizika za nastanak infarkta srca, moždanog udara, plućne embolije, a posebno su ugroženi hronični bolesnici.”
Posebno upozorava da se često zaboravlja na djecu.
“Djeca su jako rizična. Mi ih pustimo da se igraju cijeli dan na ovakvim temperaturama. Trebalo bi uvesti pravilo da između 11 i 17 sati nema aktivnosti na otvorenom. Nema gradnje, nema fizičkih radova, nema sportskih aktivnosti.”
Potrebni novi protokoli rada
Sokolović smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala uvesti jasna pravila za rad tokom ekstremnih temperatura.
“Već na 35 stepeni trebalo bi zabraniti rad na gradilištima i drugim poslovima na otvorenom između 11 i 17 sati. Škole, fakulteti i druge aktivnosti također bi trebalo prilagoditi ovim uslovima.”
Ističe da urbanizacija dodatno pogoršava problem.
“Previše se gradi. Beton je svuda oko nas, a zelenih površina je sve manje. Time dodatno povećavamo rizik od kardiovaskularnih bolesti.”
Ne mijenjati terapiju na svoju ruku
Govoreći o osobama koje koriste terapiju za povišen krvni pritisak, Sokolović kaže da visoke temperature prirodno snižavaju krvni pritisak.
“Ljudi koji koriste antihipertenzivnu terapiju trebali bi redovno kontrolisati krvni pritisak. Međutim, terapija se ne smije mijenjati na svoju ruku. Potrebno je konsultovati ljekara, jer u ekstremnim vrućinama može biti potrebna prilagodba doze.”
Nagli skok u hladnu vodu može biti koban
Veliki broj utapanja tokom ljeta, kaže Sokolović, povezan je upravo s naglim ulaskom u hladnu vodu nakon boravka na visokim temperaturama.
“Dolazi do naglog sužavanja krvnih sudova. Zato se prije ulaska u vodu treba postepeno rashladiti pet do šest minuta. Tek kada se temperatura tijela prilagodi temperaturi vode treba zaplivati.”
Dodaje da nagli skok u vodu može biti posebno opasan za osobe koje imaju neotkrivene srčane poremećaje.
“Postoji nasljedni poremećaj produženog QT intervala. Ljudi često i ne znaju da ga imaju, a nagli ulazak u hladnu vodu može izazvati srčani zastoj.”
Lagana ishrana, više tečnosti i bez alkohola
Sokolović preporučuje građanima da tokom toplotnih valova promijene prehrambene navike.
“Treba jesti laganu hranu – supe, jogurt, salate, voće poput lubenice. Izbjegavati masnu i tešku hranu, pušenje i alkohol. Organizam je već opterećen vrućinom i dodatno ga ne treba opterećivati.”
Dodaje da su umor, vrtoglavica i nestabilnost prvi znaci dehidracije.
“Čim osjetite neobičan umor, to je znak da se nešto ozbiljno dešava u organizmu. Tada treba odmah povećati unos tečnosti i potražiti hlad.”
Emocije tokom utakmica također opterećuju srce
Na kraju razgovora Sokolović je upozorio da i emocionalni stres može predstavljati ozbiljan faktor rizika.
“Dokazano je da pobjeda omiljenog tima smanjuje kardiovaskularni rizik za oko 20 posto, dok ga poraz povećava za oko 23 posto. Zato treba navijati, radovati se, ali bez pretjeranog stresa, alkohola i teške hrane.”
Poručio je da građani tokom velikih vrućina trebaju voditi računa o ishrani, hidrataciji i fizičkom naporu, jer, kako kaže, klimatski ekstremi postaju sve češći i zahtijevaju promjenu svakodnevnih navika.
Argument.ba
