Karcinom pluća više se ne može posmatrati isključivo kao bolest pušača. Prema riječima stručnjaka, gotovo trećina oboljelih danas su nepušači, a jedan od mogućih faktora je i zagađenje zraka.
O tome je bilo riječi na 14. multidisciplinarnom međunarodnom znanstvenom simpoziju „Najnovija dostignuća u dijagnostici i liječenju karcinoma pluća“, održanom u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu.
– Donedavno smo karcinom pluća zvali bolešću pušača. Međutim, u posljednje vrijeme ustanovljeno je da su gotovo jedna trećina oboljelih nepušači. To je direktno povezano i sa zagađenošću okoline – kazao je prof. dr. sc. Gordan Srkalović, domaći član ANUBiH i jedan od organizatora simpozija.
Većina pacijenata dolazi kada je bolest uznapredovala
Prof. dr. sc. Semir Vranić, dopisni član ANUBiH i patolog, upozorio je na problem kasnog otkrivanja bolesti.
– Otprilike tri četvrtine pacijenata s karcinomom pluća jave se u trenutku kada je bolest već uznapredovala – upozorio je prof. dr. sc. Semir Vranić.
Kako je istakao, karcinom pluća u početku često ne daje simptome, dok se ozbiljniji znakovi poput iskašljavanja krvi, gubitka težine, slabosti ili anemije najčešće pojavljuju kada je bolest već uznapredovala.
Zbog toga stručnjaci ukazuju na značaj programa ranog otkrivanja za rizične grupe. Kao primjer je navedena Hrvatska, gdje se visokorizične osobe podvrgavaju niskodoznom CT pregledu.
U BiH već postoje inicijative u Kantonu Sarajevo, a razmatra se i proširenje programa. Istaknuto je, međutim, da skrining mora biti praćen pravovremenom dijagnostikom i liječenjem.
Savremena terapija donijela veliki napredak
Akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić podsjetila je koliko se liječenje karcinoma pluća promijenilo tokom posljednjih decenija.
– Dijagnostika, terapija i tehnologija idu nevjerovatnom brzinom naprijed. Neki postulati, stanja i algoritmi se mijenjaju i konačno dobivamo sve bolju terapiju. Sjećam se kada sam 1975. godine završila specijalizaciju, moj šef mi je rekao, kada smo na snimku vidjeli karcinom pluća: ovo vam je, Lidija, još šest mjeseci. I tako je i bilo, a danas imamo pacijente koji žive više od deset godina s liječenim karcinomom pluća – istakla je akademkinja Lincender-Cvijetić.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da dostupnost savremenih lijekova u BiH ne prati brzinu razvoja novih terapija.
– Dok sam se pripremao za ovo predavanje, pojavila su se čak dva nova lijeka za liječenje karcinoma pluća koji ciljaju specifične promjene u ćelijama. Gotovo svakodnevno se dešavaju promjene i povećava se broj raspoloživih ciljanih lijekova. Nažalost, u BiH raspoloživost lijekova je reducirana i samo pojedini lijekovi su dostupni pacijentima ovdje. To je nešto na čemu će se morati raditi – naglasio je prof. dr. sc. Srkalović.
Potrebna bolja dostupnost liječenja
Jedan od zaključaka simpozija jeste da mjesto stanovanja i zdravstvena ustanova u kojoj pacijent započne liječenje ne bi trebali određivati njegov pristup kvalitetnoj dijagnostici i terapiji.
Stručnjaci su ukazali na potrebu boljeg povezivanja patohistološke, imunohistohemijske i molekularne dijagnostike, kvalitetnijih uzoraka, pravovremenih nalaza i šire dostupnosti sekvenciranja nove generacije (NGS).
Posebno je naglašen značaj multidisciplinarnog pristupa koji povezuje pulmologiju, patologiju, radiologiju, torakalnu hirurgiju, onkologiju i radioterapiju.
Razgovarano je i o primjeni vještačke inteligencije u medicini. Zaključeno je da AI treba biti podrška stručnom odlučivanju, uz stručni nadzor, provjeru pouzdanosti i zaštitu podataka, a ne zamjena za ljekara i multidisciplinarni tim.
Na simpoziju su učestvovali stručnjaci iz BiH, Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država i Katara. Zaključci skupa bit će dostavljeni relevantnim zdravstvenim institucijama i stručnim udruženjima kako bi preporuke bile pretočene u konkretne aktivnosti.
Argument.ba
