Sabor Islamske zajednice BiH danas će birati novog, 14. po redu, reisul-ulemu. Trenutni reis Husein ef. Kavazović odradio je dva mandata i povlači se sa ove funkcije na kojoj će ga naslijediti jedan od trojice efendija koji su prijavili svoje kandidature.
To su: muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad-ef. Grabus i aktuelni direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta prof. dr. hfz. Mensur-ef. Malkić.
Izborno tijelo sačinjeno od 398 članova zasjedat će danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, gdje će članovi tajnim glasanjem izabrati 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izborno tijelo čine svi sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice. Mandat reisul-uleme je 7 godina, što znači da će novoizabrani reis biti na čelu Islamske zajednice do 2033. godine.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, prema njenom Ustavu, jedna je i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, muslimana Bošnjaka izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju. Reisul-ulema je poglavar, vrhovni muftija i najviši vjerski autoritet Islamske zajednice.
Organizacijska struktura Islamske zajednice stvorena je nakon Berlinskog kongresa 1878., kada je Bosna pripala Austro-Ugarskoj. Nova država priznala je islam kao službenu vjersku zajednicu po uzoru na kršćanske Crkve te su 1882. uvele dužnost reisul-uleme.
Šta znamo o kandidatima?
Što se tiče kandidata, ovo su njihove zvanične biografije:
Salem-ef. Dedović, rođen je 1976. u Gornjoj Bijenji, općina Nevesinje. Osnovnu školu “Risto Proroković” pohađao je u Donjoj Bijenji. U Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu upisao se uoči agresije, a nakon prekida u radu škole zbog rata, iz Mostara uspijeva doći u Sarajevo i nastavlja školovanje u ratnim uvjetima, a okončava ga 1996. U Mostaru živi od 1992. Nakon Medrese odlazi na studij u Egipat, i to u prvoj poslijeratnoj grupi bh. studenata, s kojom je obnovljeno slanje naših studenata na studij u Kairo, na čuveni Al-Azhar.
Diplomirao je 2001. na Odsjeku za arapski jezik i historiju arapske književnosti na Fakultetu za arapski jezik Univerziteta Al-Azhar. Postdiplomski studij pohađao je na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu gdje je na katedri šerijatskog prava odbranio magistarski rad. Na istom Fakultetu okončao je i doktorski studij.
Bio je profesor arapskog jezika u Gimnaziji Mostar, Drugoj gimnaziji i asistent za arapski jezik na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, profesor u Karađoz-begovoj medresi, od septembra 2006. do 24. maja 2014. na dužnosti glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Mostar, a od maja 2014. na poziciji mostarskog muftije.
Nedžad-ef. Grabus rođen je 1968. godine u Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987, a Fakultet islamskih nauka u Sarajevu 1994. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 2001. i doktorirao 2008. godine. Uporedo s postdiplomskim studijem na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, položio je sve ispite na postdiplomskom studiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za filozofiju u periodu od 1995–1999.
Njegovo akademsko polje je akaid. Predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. Bio je gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču.
Obnašao je dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata IZ u Sloveniji od 2006. do 2021. godine. Od septembra 2021. obnaša dužnost muftije sarajevskog. Najvažniji projekt koji je vodio u periodu od 2008-2020. jeste izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Objavio je značajan broj knjiga, znanstvenih radova, prijevoda knjiga i akademskih članaka.
Hafiz Mensur-ef. Malkić rođen je 1970. godine u Dubravama Gornjim kod Živinica. Obrazovanje Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1988., a na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao 1997. godine.
Pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini položio je hifz 2001. godine. Postdiplomski studij na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, na katedri Kur’ana, tefsira i arapskog jezika, završio je 2012. godine i stekao zvanje magistar islamskih nauka. Doktorsku disertaciju na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu odbranio je 2019. godine i stekao zvanje doktor islamskih nauka.
U periodu od 1991. do 1998. godine radio je kao imam, hatib i muallim u Tuzli, Bugojnu i Sarajevu. Od 1998. godine do 2017. godine radio je kao profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi. Od 2006. godine obavlja dužnost prvog imama i hatiba Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu. Od 2015. godine do 2023. godine obavljao je dužnost direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Od 1. januara 2023. godine imenovan je za direktora Uprave za vjerske poslove i člana Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na četverogodišnji mandat.
Program kandidata
Sva trojica žele poboljšati materijalni i profesionalni položaj imama, ojačati džemate, modernizirati administraciju, unaprijediti upravljanje vakufima, povećati transparentnost trošenja sredstava Bejtul-mala i snažnije povezati dijasporu s Islamskom zajednicom.
Salem Dedović – decentralizacija, odgovornost i teren
Naglašava nezavisnost Islamske zajednice od političkih utjecaja, češći rad rukovodstva na terenu i imenovanja prema stručnosti i rezultatima. Predlaže ujednačavanje primanja imama, strožu odgovornost za štetu na vakufskoj imovini i razmatranje sudskih postupaka radi naknade za oduzetu imovinu. Zalaže se i za fleksibilniju mektepsku nastavu i razvoj brige o starijima.
Nedžad Grabus – institucionalni autoritet i obrazovanje
Posebno insistira na zaštiti institucionalnog tumačenja islama i kritizira neovlaštene vjerske autoritete, lažne iscjelitelje i influensere. Predlaže povezivanje islamskih fakulteta u Islamski univerzitet, potpuno finansiranje imama u povratničkim područjima RS-a, jačanje međunarodnog djelovanja IZ i preventivne programe protiv ovisnosti.
Mensur Malkić – kontinuitet i institucionalne reforme
Svoj program predstavlja kao spoj kontinuiteta, unapređenja i noviteta. Posebno izdvaja potpisivanje ugovora Islamske zajednice s državom BiH, modernizaciju mektepske nastave, stabilnije finansiranje povratničkih džemata i veću uključenost žena. Predlaže i ustavne promjene radi snažnijeg predstavljanja dijaspore.
Argument.ba
