U subotu, 24. januara 2026. godine u Domu Islahijeta premijerno je održana projekcija dokumentarnog filma ,,Alijaga Kučukalić’’ za domaću publiku, članove i simpatizere ,,Preporoda’’.
Nakon uvodnih Rumijevih stihova o vakufu, koje je interpretirala Medina Zahirović, prisutnim se obratila predsjednica BZK ,,Preporod’’ Brčko Melika Pašalić. Ona je upoznala publiku sa procesom nastanka filma, njegovim značajem za vrijeme u kojem živimo, kao i sa pojmom vakuf, odnosno sa glavnim protagonistom filma, najvećim vakifom u Brčkom i jednim od najvećih vakifa u Bosni i Hercegovini, Alijagom Kučukalićem.
Film ,,Alijaga Kučukalić” ranije je prikazan 23. septembra 2025. godine za potomke i članove porodice ovog poznatog brčanskog trgovca i prvog bosanskohercegovačkog milionera s kraja devetnaestog i početka dvatesetog vijeka, zatim u Sarajevu i u Ankari u Turskoj.
Nastao je kao rezultat istraživačkog rada gospodina Ćazima Suljevića, koji je uz pomoć tima eminentnih naučnih radnika i u koautorstvu sa profesorom doktorom Vahidinom Preljevićem objavio Zbornik : Rađanje modernog grada- uloga porodice Kučukalić u urbanizaciji Brčkog i okoline (Brčko, 2023.)
Nakon ovog zbornika snimljen je dokumentarni film čija je projekcija okupila veliki broj potomaka Alijage Kučukalića, od kojih su mnogi uspješni i obrazovani ljudi rasuti po cijelom svijetu.
Producent i idejni tvorac filma je Ćazim Suljević, scenarista Kenan Bašić, reditelj i snimatelj Selman Edi Kaloper i snimatelj i video-urednik Marko Toljević.
Gledaoci su bili u prilici da se na zanimljiv način upoznaju sa prošlošću našeg grada, njegovim razvojem, sa brojnim građevinama koje su činile i danas čine jezgro Brčkog, a uvakufljeni su od strane vakifa Alijage Kučukalića. U filmu su nabrojani i predstavljeni vakufi Aalijage Kučukalića i njegovih potomaka. Zasad je poznato da vakufe Alijage Kučukalića čine: dvije medrese, šest magaza, osam kuća na sprat sa vlastitim gradilištem ili bez njega, tri prizemne kuće, kuća sa magazom, osamnaest dućana, pekara, dvije kahvane, berbernica i gradilišta te zemljište za mezarje na kojem su ukopavani Bošnjaci posljednjih 120 godina. Njegov sin Salihaga Kučukalić 1909. godine poklanja / vakufi 17 katastarskih čestica, a poklonom/vakufom Kučukalića smatra se i zgrada Mektebi-ibtidaijje (danas obdanište Evlad) te most na rijeci Brki u Brčkom. Dio graditeljske baštine Kučukalića su i hotel „Posavina“, Palata Kučukalića, Palata „Palestina“, Prva pošta, Vila Kučukalića i drugi objekti, od kojih se većina nalazi na stalnoj ili privremenoj listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine.
Profesorica Pašalić je iskazala žaljenje što novi naraštaji, mladi ljudi, malo znaju o prošlosti svoga grada i što, nažalost, nema sluha, volje, moći i znanja da, ako već sami ne gradimo, a ono da bar popravljamo, restauriramo i očuvamo ono što nam je ostavljeno od strane vizionara, dobrotvora, ljudi koji su ulagali u ekonomski, kulturni, religijski, obrazovni i opštedruštveni razvoj našeg grada..
Argument.ba
