Čovječanstvo se suočava s potpuno katastrofalnim scenarijem, upozorava NASA.
NASA je još jednom oglasila crveni alarm u svom najnovijem izvještaju : ako se trenutni klimatski trendovi ne zaustave, u roku od nekoliko decenija dijelovi Zemlje će postati toliko vrući i vlažni da ljudi jednostavno neće moći preživjeti tamo! To je upozorenje koje podržavaju satelitski podaci prikupljeni posljednjih decenija i klimatski modeli koji otkrivaju budućnost koju još uvijek možemo izbjeći. Ali samo ako djelujemo na vrijeme.
Temperatura vlažnog termometra
Ključna metrika u NASA-inoj analizi je takozvana temperatura vlažnog termometra, mjera koja kombinuje toplotu i vlažnost kako bi otkrila koliko efikasno se ljudsko tijelo može hladiti znojenjem. Kada ova vrijednost pređe 35 stepeni Celzijusa, tijelo prestaje da emituje toplotu, što znači da čak i zdravi ljudi na otvorenom u takvim uslovima mogu umrijeti u roku od nekoliko sati. NASA upozorava da će, uz trenutne stope emisija, ova prekretnica biti dostignuta između 2050. i 2070. godine, piše Metropolitan.
Najranjivije su gusto naseljene regije Južne Azije, gdje milioni ljudi već žive na rubu ekstremnih vremenskih uslova. Indija, Pakistan i Bangladeš mogli bi se suočiti sa smrtonosnim toplotnim talasima u narednim decenijama, bez hlada koji bi im pružio sklonište. To se posebno odnosi na zemlje duž Perzijskog zaliva i Crvenog mora – područja gdje su temperature već među najvišima na svijetu, a daljnje zagrijavanje moglo bi pomjeriti granice ljudske izdržljivosti.
Dijelovi Kine, jugoistočne Azije i Brazila su također u opasnosti. Ovdje ekstremne temperature pogoršavaju urbanizacija, krčenje šuma i prenapučenost prirodnih sistema. Stručnjaci upozoravaju da bi u Amazoniji kombinacija vlage i vrućine mogla stvoriti uvjete u kojima život na otvorenom postaje neodrživ rizik.
Prozor za djelovanje brzo se zatvara
NASA također naglašava: budućnost nije uklesana u kamenu. Klimatske projekcije pokazuju moguće puteve, a ne neizbježnost. Ako zemlje smanje emisije stakleničkih plinova, zaštite ekosisteme i investiraju u prilagođavanje, mogu se izbjeći najmračniji scenariji. Ali prozor za djelovanje se opasno brzo zatvara.
Klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti, već stvarnost sadašnjosti – s intenzivnijim toplotnim talasima, dužim sušama i ekstremnim padavinama koje već pogađaju milijarde ljudi. Naučnici upozoravaju da će sljedeća decenija biti odlučujuća: hoće li čovječanstvo ostati gospodar planete ili će planeta postati nenastanjiva za naše potomke?
Argument.ba
