Nakon što je 16. oktobra u Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine stigao dopis Suda BiH, u kojem se ta institucija podsjeća da im je još 1. augusta dostavljena pravosnažna presuda i akt o pravnim posljedicama osude protiv Milorada Dodika, ne prestaju optužbe i napadi na sutkinju Senu Uzunović , potpisnicu tog akta, uprkos tome što je on dostavljen na memorandum Suda BiH.
Podsjećamo, u dopisu je CIK-u napomenuto da im je presuda ranije dostavljena „radi evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude“, te su detaljno pojašnjenje pravne posljedice osude iz kojih proizilazi da Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a.
Orkestrirani napadi
Međutim, odmah nakon što je ta informacija postala javna, iz entiteta RS počeli su orkestrirani napadi na sutkinju Uzunović. U javnosti se počeo širiti narativ da je ona „samoinicijativno“ i „na svoju ruku“ potpisala akt koji je upućen CIK-u, te da je navodno zloupotrijebila ovlasti.
Sud BiH se o ovom slučaju nije oglašavao. Pritisci na sutkinju Uzunović traju otkako joj je dodijeljen predmet Dodik, a od februara ove godine, kada je donijela prvostepenu osuđujuću presudu protiv Dodika, počeo je faktički linč protiv nje koji nikada nije prestao , samo je sada dobio novi oblik i povod.
Uostalom, šta je sporno u tome da se institucijama i dostavi tumačenje pravnih posljedica presude? U ovom slučaju može se spočitati da je Sud BiH trebao to uraditi i ranije, ali s druge strane niko nije utvrđivao odgovornost da li su druge institucije nadležne za provedbu pravnih posljedica presude trebale i same inicirati pitanja o tome i razjasniti nedoumice.
Presuda je pravosnažno potvrđena u junu, a javnost je o tome obaviještena 1. augusta. Nakon toga, svaki potez institucija koji se odnosi na sprovođenje te presude dočekuje se s optužbama, dezinformacijama i političkim napadima.
Potpuno je jasno da su stav Suda BiH i sutkinje Uzunović identični
U kontekstu ovog slučaja, i odgovor iz Suda BiH objavljen 14. oktobra na portalu Raport o pravnim posljedicama presude Miloradu Dodiku je od pojedinaca tumačen da je dobijen iz Suda BiH s potpisom sutkinje Uzunović.
To, međutim, nije tačno. Raport je u više navrata, od augusta do oktobra, službeno slao upite Uredu za odnose s javnošću Suda BiH o tome da li se presuda Dodiku, odnosno njene pravne posljedice odnosi i na obavljanje stranačke funkcije. Konačno, 14. oktobra, stigao nam je pisani odgovor, koji smo objavili u cijelosti.
U tom odgovoru nije naveden potpis sutkinje Sene Uzunović, već su navedeni Sud BiH i Ured za odnose s javnošću Suda BiH. To je standardna i uobičajena praksa. Novinari ne komuniciraju direktno s pojedinačnim sudijama, već isključivo s ovim Uredom, čiji se odgovori uvijek smatraju zvaničnim stavom Suda BiH, a ne mišljenjem pojedinca.
Dakle, Raport nije objavio tumačenje sutkinje Uzunović, već službeni stav Suda BiH, dostavljen u pisanoj formi i u skladu s procedurom.
Tako da odgovor na Raportov upit iz Suda BiH daje i odgovor na pitanje da je tumačenje pravnih posljedica osude Miloradu Dodiku prema kojem on ne može biti predsjednik SNSD-a i stav Suda BiH, a ne samo sutkinje Sene Uzunović.
Uz napomenu da je stav iz Suda BiH upućen kao odgovor Raportu 14. oktobra o pravnim posljedicama osude Miloradu Dodiku,skoro identičan onima iz akta Suda BiH koji potpisuje sutkinja Uzunović ,upućenog CIK-u BiH 16. oktobra. A, suština je ista. Iz svega što smo dobili kao stav Suda BiH, proizilazi da Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a.
Argument.ba
