Putne komunikacije u Istočnoj Bosni već godinama su slaba tačka razvoja ovog dijela zemlje, a posljednja dešavanja dodatno su ogolila ozbiljnost problema.
Zatvaranja mostova, klizišta i oštećenja na magistralnim pravcima dovela su u pitanje osnovnu povezanost regije sa ostatkom Bosne i Hercegovine, a upozorenja o mogućoj potpunoj izolaciji nisu pretjerivanje, piše Klix.
Sanacija u roku od 60 dana
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović izjavio je da bi u narednih 60 kalendarskih dana trebalo doći do normalizacije saobraćaja na dionici Dobro Polje – Miljevina, na magistralnom putu M–I 111.
Sanacija je započela 9. februara, nakon što je zbog ozbiljnog oštećenja i opasnosti od rušenja zatvoren most preko rijeke Bistrice. Klizište i destabilizacija stubova mosta zahtijevali su hitnu reakciju, a izvođač radova na Hidroelektrani “Bistrica” zadužen je da izradi projektnu dokumentaciju i izvrši sanaciju klizišta i stabilizaciju mosta.
Očekuje se da radovi na klizištu budu završeni u roku od 45 radnih dana, nakon čega će JP “Putevi Republike Srpske” izvršiti sanaciju mosta, uključujući dilataciju kolovoza i obnovu ograde.
Sanacija mosta i treća traka
Prema najavama vršioca dužnosti direktora JP “Putevi Republike Srpske” Miroslava Jankovića, uskoro bi trebali početi radovi na sanaciji oštećenog mosta na dionici Ustiprača – Rogatica. Tenderski postupak je završen, a pripremni radovi na mostu broj 80 na lokalitetu Dub trebali bi početi vrlo brzo.
Istovremeno je sa načelnikom općine Rogatica Ninoslavom Prelićem potpisan sporazum o regulisanju međusobnih odnosa na realizaciji projekta izgradnje treće saobraćajne trake na magistralnom putu M1-114, na dionici Podromanija – Rogatica, u mjestu Kovanj.
Ipak, i pored ovih aktivnosti, stanje mostova i putne infrastrukture na ovom pravcu i dalje izaziva zabrinutost građana i privrede.
Pitanje opstanka regije
Na alarmantno stanje putne infrastrukture nedavno je upozorio i premijer BPK Goražde Senad Čeljo. On smatra da problem nadilazi entitetske nadležnosti i da mora biti tretiran kao pitanje od državnog značaja.
“Ovo je problem cijele regije. Riječ je o protoku ljudi, roba i usluga, o opstanku stanovništva”, poručio je Čeljo, apelirajući na vlasti u Republici Srpskoj, ali i na nivou Bosne i Hercegovine da se ozbiljno uključe u rješavanje situacije.
Posebno je naglasio da u ovom dijelu zemlje živi veliki broj povratnika te da zapostavljanje infrastrukturnih ulaganja dodatno produbljuje osjećaj izolovanosti Istočne Bosne i Gornjeg Podrinja.
U kontekstu zatvorenih i oštećenih putnih pravaca, ponovo se otvara pitanje strateškog značaja tunela Hranjen, čija se izgradnja odvija godinama. Prema riječima Čelja, Hranjen je jedina ozbiljna alternativa bez planinskih prijevoja i projekat višedecenijskog značaja, ne samo za Goražde nego i za širu regiju i državu.
“Cijenu tog čekanja plaćamo svakodnevno odlaskom stanovništva i osjećajem potpune odsječenosti”, upozorava Čeljo, ističući da bez sigurne i funkcionalne putne infrastrukture strateški cilj opstanka stanovništva ostaje samo deklarativna fraza.
Dok nadležni najavljuju sanacije i nove projekte, realnost na terenu pokazuje da je Istočna Bosna suočena s infrastrukturnom krizom koja direktno utiče na ekonomiju, sigurnost i demografsku sliku regije. Pitanje je hoće li najavljeni radovi biti dovoljni da spriječe potpunu izolaciju ovog dijela Bosne i Hercegovine ili je pred Istočnom Bosnom još jedna godina čekanja.
Argument.ba
