U Brčkom je promovirana knjiga prof.dr. Ejupa Ganića „Brčko arbitraža, sjećanja i svjedočanstva 1996-1999“.
Knjiga sadrži sjećanja Ganića te dokumete o međunarodnoj arbitraži za Brčko, koja je vođena od 1996. do 1999. godine. Podsjećamo, prilikom pregovora u Dejtonu 1995. dogovoreno je da će se status Brčkog riješiti međunarodnom arbitražom. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 15. marta 1996. imenovalo Državnu komisiju za arbitražu, na čijom čelu je bio prof. dr. Ejup Ganić.
Odlukom o Tribunalu bilo je predviđeno da Federacija i RS imenuju po jednig arbitra, dok će predsjedavajućeg arbitra imenovati Međunarodni sud pravde.
Federacije je predložila Ćazima Sadikovića, RS je predložila Vitomira Popovića, a Međunarodni sud pravde je za predsjedavajućeg imanovao američkog advokata Robertsa Owena.
Ova knjiga svjedoči kako je radio Tribunal, kako su se prikupljali podaci, pripremali podnesci tibunalu, kako su se odvijala zasjedanja i rasprave, ali i kakvi su bili konteksti u kojima je tribunal zasjedao….
Konačna odluka o stvaranju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine donesena je 5. marta 1999. godine.
Nakon promocije knjige prof. dr. Ejup Ganić je u izjavi medijima kazao da je „Brčko malo ojačalo ovu državu jer je to popravak Dejtona“.
„Stvorena je perspektiva da se može razvijati i raditi zajedno…. Bosna praktično ima tri entiteta, jedan od njih je i Brčko koji je radno i politički najbolje sklopljen. Brčko je pod nadzorom međunarodne zajednice i ne daj Bože napada na Bosnu ovdje bi se branili u Brčkom Međunarodnim snagama. No hajde da gledamo malo pozitivnije, da gledamo u prosperitet. Ono što ja tražim jeste da se više investira u ovaj grad, da ljudi bolje žive i to je bila moja poruka sa ove promocije u Brčkom. Brčko je putokaz kako ova država da se razvija i raste“, kazao je Ganić.
Knjiga, „Brčko arbitraža, sjećanja i svjedočanstva 1996-1999“. je važno svjedočanstvo o jednom razdoblju historije Bosne i Hercegovine. Ona je važna i za razumijevanje ne samo procesa koji su se odvijali krajem 1990-ih godina, nego je i pokazatelj kako pojedine snage unutar Bosne i Hercegovine djeluju radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva i kako vrše pritiske na međunarodnu zajednicu.
Nakon objavljivanje konačne odluke 5. marta 1999. Milorad Dodik je podnio ostavku na premijersku funkciju u RS kako bi napravio pritisak na međunarodmnu zajednicu, visoki predstavnik je smijenio Nikolu Poplašena sa funkcije predsjednika RS (bio na toj funkciji od novembra 1998. dio marta 1999), a ubrzo nakon toga (24. marta 1999) krenulo je i NATO bambardiranje Srbije. Zato je i za ovu arbutražu važno imati u vidu te šire političke kontekste. A ova knjiga je važno svjedočanstvo o tome.
Na čelo Federalne arbitražne komisije koja će predstavljati interese Brčkog i Brčaka pred Arbitražnim tribunalom postavljen prof. dr. Ejup Ganić. Njegov tim, u prvom redu, činilo je vodstvo općine Slobodno Brčko u kome su zajednički radili Munib Jusufović, Mirsad Đapo, Zekerijah Osmić i mnogi drugi ugledni Brčaci, među kojima i čelnici tadašnje hrvatske općine Ravne Brčko na čelu s Mijom Anićem.
Đapo se danas u izjavi za medije prisjtio tog perioda istakavši da je to bila velika pravna borba.
„Slažem se sa Ganićem kada kaže da je to jedna od najvećih pravnih borbi u Bosni i Hercegovini jer je ovom Arbitražom „udaren“ temelj Bosne i Hercegovine. U tri Arbitraže koliko ih je bilo, bilo je ogromnih iskušenja. Imali smo temeljite pripreme. Ja sam kao pripadnik multuetničke stranke (SDP op.a) bio zadužen da se unutar Federalnog tima zalažem za neutralno rješenje. Svašta je bilo „na stolu“, pa čak i preseljenje naroda“, prisjetio se Đapo pregovora.
On je odgovarajući na pitanje o najavama o podjeli Bosne i Hercegovine kategorično kazao da „nema pravnog osnova za podjelu“.
„Vjerujem u budućnost Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Mi smo američki projekat! Vjerujem i u podršku međunarodne zajednice, ali i mi moramo mnogo više raditi da se stanje stabilizira. NATO trupe u Brčkom? Zašto ne, ako su potrebne za stabilnost“, zaključio je Đapo.
O Arbitraži
Već 1997. godine u Rimu je održano prvo zasjedanje Arbitražnog tribunala. Potom su 1998. i 1999. godine održana zasjedanja u Beču, a u međuvremenu niz raznih, teških sastanaka i pregovora. Teško je sada nabrajati sve ljude koji su učestvovali kao svjedoci i eksperti, teško je prisjetiti se svih detalja i trenutaka kada je zasjedanje dovođeno na ivicu incidenta, kao i svih ljudi koji su u tom procesu pomagali da li kao stručnjaci ili samo kao prijatelji. Ipak, ono što se ne smije zaboraviti jeste uloga profesora Ganića, kao i prof. dr. Ćazima Sadikovića, koji je bio naš arbitar
U vrijeme trajanja procesa arbitraže u Brčko je, što se zna i što se ne zna, nekoliko puta dolazio i tvorac Dejtonskog sporazuma Ričard Holbruk (Richard Holbrooke). Pokojni Supervizor Robert W. Farand, komandant baze “McGavern”, kao i mnogi strani prijatelji koji su radili sve da se postigne što pravednije rješenje za ovaj grad.
Kada je u martu 1999. godine objavljena konačna arbitražna odluka kojom je Brčko proglašeno Distriktom, tada su svi na Slobodnoj teritoriji Brčkog (današnji južni dio Distrikta) postali svjesni da ova dobivena bitka nije i kraj borbi za ovaj grad. Godinu kasnije, tačnije u martu 2000., u prisustvu tadašnjeg američkog državnog sekretara Medlin Olbrajt (Madelaine Albright) i predsjednika Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovića, ustanovljena je prva vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Ni bošnjačka, ni srpska, ni hrvatska već ona brčanska. Brčko su sačuvali Brčaci.
Niko kao brčanski Bošnjaci nije bio tako odlučan u borbi za svoj grad. Najveći broj njih u najtežim ratnim vremenima ostao je u Maoči, Gornjem Rahiću i ostalim brčanskim selima, uvjeren da će grad ponovo biti njihov. S prvim koracima povratka, kao u rijetko koje mjesto koje je u ratu doživjelo progon i teška stradanja Bošnjaka, u Brčko su se skupa sa svojim građanima vraćali njihovi političari, univerzitetski profesori, ljekari, inžinjeri, nekadašnji ugledni privrednici….
Argument.ba
