Evropska komisija preuzima sve dominantniju ulogu u vanjskoj politici Evropske unije (EU) na Bliskom istoku, dok je šefici evropske diplomatije Kaji Kallas potpuno blokiran direktan kontakt s Izraelom, piše Blic.
Ova nova realnost najbolje se oslikava u ovosedmičnim rasporedima zvaničnika u Bruxellesu: predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i komesarka za Mediteran Dubravka Šuica pakuju kofere za zvanične posjete Siriji i Jordanu, dok Kaja Kallas – formalno prva žena evropske diplomatije – ostaje u Bruxellesu kako bi vodila sigurnosni forum.
Ovaj raskorak samo je vrh ledenog brijega i oslikava mnogo dublji sukob oko toga ko zaista predstavlja Evropsku uniju u svijetu. Sličan scenarij već je viđen na primjeru Ukrajine, kada su evropski lideri isključili Kallas iz pregovaračkog tima.
“Time što dozvoljava da Izrael drži visoku predstavnicu ‘na ledu’, te izbjegavajući saradnju u vezi s Bliskim istokom u skladu s ugovorima i međunarodnim pravom, Von der Leyen direktno doprinosi srozavanju ugleda EU kao ozbiljnog globalnog igrača”, upozorava Barry Andrews, zastupnik liberala i predsjednik Odbora za razvoj u Evropskom parlamentu.
Šuica preuzela konce
U međuvremenu, Dubravka Šuica postala je glavna veza Bruxellesa za komunikaciju s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Prisustvovala je inauguracionom sastanku Mirovnog odbora američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je održan u februaru u Washingtonu, a s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Sa'arom razgovarala je ili se sastala najmanje četiri puta ove godine.
“Bez Izraela ne možete ništa uraditi. Potrebno nam je odobrenje njihovih vlasti i zato moramo održavati kanale otvorenim. Oni su tu i mi s njima moramo sarađivati”, objasnila je nedavno Šuica za briselski Politico, govoreći o naporima da se humanitarna pomoć dopremi u Gazu, te dodala da svoje bliskoistočne misije koordiniše “za istim stolom” s Kajom Kallas.
S druge strane, za Kallas su sva vrata kod Sa'ara zatvorena od juna, kada je izbio ogroman skandal nakon što je uporedila odnos Izraela prema Palestincima s erom aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Sa'ar je tada oštro poručio da će “prekinuti svaki kontakt” s njom dok ne povuče tu izjavu, koju je nazvao “krvavom klevetom” protiv Izraela. Kallas do danas nije javno komentarisala da li je to zaista izgovorila, a njeni saradnici uporno odbijaju potvrditi ili demantovati da li je upotrijebila tu spornu analogiju.
Odluka Izraela o bojkotu i dalje je na snazi, potvrdila je glasnogovornica izraelskog ministra Michal Maayan, napominjući da se ta blokada odnosi “isključivo na nju”.
Prije ovog diplomatskog rata, Sa'ar i Kallas bili su u čestom kontaktu dok je EU vršila pritisak na Izrael da dozvoli dopremanje humanitarne pomoći u Gazu. Nekada su, prema riječima izvora upućenih u njihovu prepisku, razmjenjivali i po nekoliko poruka dnevno na WhatsAppu. Međutim, pojedine evropske diplomate otvoreno priznaju da je ovakav prekid komunikacije katastrofa za diplomatiju bloka.
“To je ogroman problem ako Izraelci ne žele razgovarati s njom. Ne možete riješiti krizu u Gazi bez njih”, rekao je jedan diplomata.
Podjele, tenzije i sankcije
U praksi su zvanične uloge oko kreiranja evropske vanjske politike podijeljene:
- Kaja Kallas i njena Služba za vanjske poslove zaduženi su za politička i sigurnosna pitanja.
- Evropska komisija kontroliše finansijske alate, pomoć i razvoj, ali se te linije često brišu i prepliću.
Dva evropska zvaničnika, pokušavajući smiriti tenzije, tvrde da Kallas i njena diplomatska služba nisu isključeni iz politike na Bliskom istoku te da ona blisko sarađuje sa Šuicom. Izraelsko biranje sagovornika, prema njihovim riječima, stvar je “lične preferencije”, a Sa'arova odluka da zaobilazi Kallas “djeluje lično”.
Cijela ova drama snažno podsjeća na tenzije koje su postojale između Izraela i Josepa Borrella, prethodnika Kaje Kallas, koji je također oštro kritikovao akcije Tel Aviva u Gazi i na Zapadnoj obali. Izrael mu je navodno stavio do znanja da tamo nije dobrodošao, iako komunikacija nikada nije bila zvanično prekinuta. Izraelski ministar zauzeo je borbeni stav i prema drugim liderima:
- Nedavno je poručio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu da je “dobrodošao da uspostavi” palestinsku državu u Francuskoj, nakon što je Pariz podržao njeno priznanje, dodajući da Macron neće biti dobrodošao u Izraelu sve dok Francuska vodi takvu politiku.
- Žestoko se sukobio i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.
- Proglasio je generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antónija Guterresa personom non grata.
U odbranu Kaje Kallas, njeni saveznici tvrde da ovakvi diplomatski lomovi nisu iznenađenje, s obzirom na to da njen posao zahtijeva da predstavlja stavove onih članica EU koje oštro kritikuju izraelsku politiku.
Glasnogovornik Komisije tvrdi da je Kallas “otvorena za dijalog i spremna sarađivati sa sljedećom vladom Izraela”, napominjući da se o budućnosti odnosa s Tel Avivom raspravljalo na nedavnom sastanku šefova diplomatija, kao i da Izrael nastavlja komunicirati s ekspertima evropske Službe za vanjske poslove.
Ko je Dubravka Šuica?
Postavlja se pitanje ko je Dubravka Šuica (69), koja će ruku pod ruku ići u zvanične posjete s Von der Leyen, dok će Kallas ostati “na klupi”. Dubravka Šuica, djevojački Luetić, rođena je 20. maja 1957. godine u Dubrovniku. Bila je prva gradonačelnica svog rodnog grada od 2001. do 2009. godine, po čemu je bila najpoznatija sve dok se nije otisnula u evropsku politiku. Njena dva mandata na čelu Dubrovnika obilježio je niz afera, tvrdi hrvatski portal Index.
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1981. godine radila je kao profesorica engleskog i njemačkog jezika u Osnovnoj školi Lapad. Međutim, Index je 2019. godine doveo u pitanje upravo njeno znanje engleskog jezika.
“Kako neko s tako lošim znanjem uopšte može postati profesor i podučavati generacije djece?”, pisao je tada Index. Već 1990. godine Šuica se učlanila u Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), čija je članica i danas, a u više navrata bila je zastupnica u Hrvatskom saboru.
Kako je pisao Index, udala se za pomorca Stijepu Šuicu, s kojim je živjela u stanu u Gružu, da bi godinama kasnije postala vlasnica više kuća, vila i stanova širom Hrvatske, kao i više automobila, pa čak i jahte – a sve to, kako tvrdi zagrebački medij, zahvaljujući politici.
Hrvatska javnost ju je do odlaska u Bruxelles pamtila po:
- “zlatnom toaletu” od 460.000 kuna (oko 60.000 eura),
- vili bez uredne građevinske dozvole od koje ju je spasila zastara,
- spornim prenamjenama zemljišta i pritiscima na novinare.
U Evropski parlament otišla je 2013. godine, kada je na izborima bila prva na stranačkoj listi HDZ-a. Kako je početkom ove godine pisao hrvatski portal 24 sata, Šuica je najplaćenija hrvatska političarka.
Argument.ba
