Desničarsko-ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je u nedjelju na izborima u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt 44 posto glasova, ali je upitno hoće li sastavljati vladu, pokazuju dosadašnji izborni rezultati.
Iako je Saska-Anhalt sa svojih 2,1 miliona stanovnika relativno mala u odnosu na ostatak zemlje, pobjeda AfD-a kao prve desničarske stranke nakon Drugog svjetskog rata imat će implikacije i na predstojeće izbore u saveznim pokrajinama Berlin i Mecklenburg-Zapadno Pomorje za dvije sedmice, kao i na saveznu politiku.
Mnogi analitičari smatraju da je katastrofalni poraz CDU-a velikim dijelom rezultat izuzetne nepopularnosti kancelara Friedricha Merza, koji je ujedno i predsjednik ove stranke.
Predsjednik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU u Bundestagu Thorsten Frei odbacio je krivicu kancelara za poraz CDU-a i odbacio špekulacije o Merzovoj ostavci na mjesto predsjednika stranke.
Vicekancelar iz redova SPD-a Lars Klingbeil rekao je kako je ishod izbora u Saskoj-Anhaltu jasna poruka saveznoj vladi u Berlinu.
No, usprkos uvjerljivoj pobjedi, upitno je hoće li AfD dobiti mandat za sastavljanje vlade.
S obzirom na to da se AfD u ovoj saveznoj pokrajini i službeno vodi kao stranka s protuustavnim tendencijama, saradnju su već unaprijed odbile sve stranke koje su prešle izborni prag.
Iako je glavni kandidat AfD-a u Saskoj-Anhaltu i u izbornoj večeri odbacio bilo kakav oblik manjinske vlade, savezno rukovodstvo ove stranke sugerisalo je moguću saradnju s BSW-om, s kojim postoje mnoge dodirne tačke, poput protivljenja migraciji ili proruskih stavova.
Neki mediji istovremeno spominju i mogućnost novih izbora ukoliko ne dođe do dogovora AfD-a s nekom od stranaka u parlamentu.
Potpredsjednik AfD-a Tino Chrupalla rekao je kako nije isključeno da bi neki od zastupnika CDU-a, koji se protive striktnoj politici svoje stranke kada je u pitanju saradnja s AfD-om, mogli prijeći u redove Alternative za Njemačku.
AfD je prema rezultatima na osnovu izlaznih anketa i prebrojanih glasova osvojio 44 posto glasova, što je rekord na svim dosadašnjim poslijeratnim pokrajinskim izborima.
Kršćansko-demokratska unija (CDU), koja je posljednjih pet godina u ovoj istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini bila na čelu koalicije sa socijaldemokratima (SPD) i liberalima (FDP), osvojila je 17,8 posto, što je polovina od broja glasova koje je osvojila na posljednjim izborima.
Na trećem mjestu nalazi se SPD s 9,1 posto, iza kojeg slijedi stranka Ljevica s 8,8 posto. Stranka Zeleni osvojila je 8,7 posto.
Ljevičarsko-populistička stranka Savez Sahre Wagenknecht (BSW) uspjela je prijeći izborni prag i također će ući u novi saziv parlamenta u Magdeburgu.
– Mi smo ove večeri ispisali historiju – rekao je 35-godišnji Ulrich Siegmund nakon objavljivanja prvih prognoza.
On je svoju intenzivnu predizbornu kampanju temeljio na antimigracijskoj retorici, što uključuje i tzv. remigraciju, odnosno protjerivanje stranaca, pa i onih s njemačkim pasošem.
Njegova stranka je najavila da će u slučaju dolaska na vlast obnoviti odnose s Rusijom i ukinuti sve aktivnosti u kulturnom i NVO sektoru koje, po njihovom mišljenju, nisu dovoljno njemačke.
Siegmund je obećao i mogućnost školovanja kod kuće, kao i temeljnu reorganizaciju javnog medijskog servisa.
Argument.ba
