Komentirajući činjenicu da pet hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om 1990 nije dalo podršku kandidaturi Darijane Filipović za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, kaže da je u proteklom periodu razgovarao s nekima od čelnika tih stranaka, poput Ivana Vukadina (HNP) i Ilije Cvitanovića (HDZ 1990).
– Zamolio sam ih ako ne dođe do izmjene Izbornog zakona da se suzdrže od izmišljanja kandidata ili traganja za kandidatima jer time mogu nanijeti štetu sebi, a možda i hrvatskom narodu. Naravno da sam bio svjestan da će ti ljudi kao određena opozicija nastojati se pozicionirati pred izbore tako da pokažu kako nisu pod okriljem HDZ-a. To je legitimno i pluralizam je dobrodošao i hrvatskom narodu. Ali samo zbog toga što danas imamo Izborni zakon kakav imamo, mislim da nanose štetu sebi šaljući poruku podjela. Oko interesa hrvatskog naroda se ne može trgovati i to je poruka svima – rekao je Čović.
Kazao je i da “zna ta grupacija stranaka da ne može ništa napraviti, ali su poslali poruku da su spremni žrtvovati to hrvatsko pitanje samo da bi naštetili najjačoj stranci”.
– I sad kad sam razgovarao s njima rekao sam im da, ako imaju procjenu da na političkom tržištu među Hrvatima vrijede 30, 40 ili 50 posto, da to raspravimo, ali ako vrijedite 5-6 posto, nemojte zbog toga ugrožavati onih 90 posto. Neće vam niko to prepoznati dugoročno kao neku mudru odluku. Vidjet ćemo, ali ja mislim da će napraviti grešku ako ne podrže našeg kandidata koji je uistinu prihvatljiv svima u BiH koji žele evropsku i stabilnu budućnost ove zemlje. Ova kandidatura nije hir jednog pojedinca – tvrdi Čović.
Kada je u pitanju situacija u BiH i prioriteti u predizbornom vremenu, Čović poziva sve da se prioritetno omogući normalno funkcioniranje BiH te da se očuva sigurnost, stabilnost i mir u BiH.
– Jedno vrijeme su u svijetu bile geopolitičke okolnosti koje su sugerirale da se i ovdje kod nas može napraviti neka nestabilnost. Mislim da smo dali puni doprinos da se to ne dogodi. Druga stvar, željeli smo nastaviti evropski put. Na našu nesreću, sve ove globalne aktivnosti su u Briselu stavili neki drugi interes u prvi plan u odnosu na proširenje. Tako da o proširenju danas tamo niko ne priča. I treće pitanje na kojem ćemo inzistirati u narednom periodu je osiguranje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda – ponovio je Čović.
Dodao je da je njegov poziv kolegama da u ovih pet mjeseci postave prioritete i ciljeve pred sebe, “a nakon izbora uvjeren sam da ćemo imati kvalitetne većine, sjesti i dogovoriti partnerstva, da ne pogriješimo kao prošli put”.
Naveo je da je HDZ i nakon prošlih Općih izbora krajem 2022. dogovorio partnerstva s drugim strankama koja su “u nekim elementima bila i iznuđena”. Greške se, dodaje, ne smiju ponoviti nakon ovogodišnjih izbora.
– Izborni rezultat moramo do kraja verificirati. Oni koji imaju većinu u državnom Domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti. Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH kombinirano s Domom naroda morat će biti dio te većine koja će obnašati vlast. Ako uspijemo napraviti novo Vijeće ministara do kraja ove ili bar početkom iduće godine, naš prvi prioritet će biti vanjska politika, stabilizirati sebe na evropskm putu jer sad smo u velikom zaostatku – rekao je Čović.
Istakao je i da “svako ko se prihvati biti dio vlasti ne može biti i kočničar jer prohodnost odluka mora postojati”.
– Naravno, morat ćemo se mnogo više dogovarati, stalno biti u nekom zasjedanju kako bi nadomjestili ono što smo izgubili u proteklih godinu dana – dodao je Čović.
Nije spomenuo to da proteklih mjeseci delegati upravo iz SNSD-a i HDZ-a, stranaka koje su u vlasti, onemogućavaju kvorum za održavanje sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Usprkos trenutno zastoju on je optimističan kada je u pitanju evropski put BiH i kaže da postoji više razloga za to.
– I ova kriza koja je pokazala sve slabosti EU-a, uozbiljit će Uniju u svim sektorima. Evropskoj uniji će ovaj naš dio jugoistočne Evrope itekako trebati. Već sad joj treba i morat će se uozbiljiti oko toga. Uvjeren sam da će se u interesu EU-a i svih nas pridruživanje dogoditi u paketu kako se to desilo ranije. Veliki broj članica EU-a će htjeti Ukrajinu dovesti jednom kraticom do članstva. Međutim, Ukrajina ne može ući u EU bez zemalja jugoistočne Evrope. I to je za nas prilika koja nas treba uozbiljiti. Zato je važno da pokažemo unutarnju stabilnost – rekao je Čović.
Prema njegovim riječima, OHR nam više nije potreban, iako već godinama svjedočimo, kako kaže, vođenju alibi politike u kojoj se traži da OHR donosi odluke umjesto domaćih institucija i dužnosnika.
– Mi sami moramo mijenjati i donositi zakone. Dok se to ne desi OHR je tu, neće ga niko ugasiti. Ja duboko vjerujem da ako mi nakon ovih izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, iza toga nam OHR uopće neće biti potreban. Ako pošaljemo pozitivne i jedinstvene poruke o vanjskoj politici, onda nam nema ko u Briselu zatvarati vrata. Danas imamo tri člana Predsjedništva koji vani pričaju tri potpuno različite priče. Imate ministra vanjskih poslova (Elmedina Konakovića iz NiP-a) koji ima neko svoje poslanje – između ostalog je kritikovao Čović.
U razgovoru za Fenu Dragan Čović je kazao i kako snažno podržava investicije SAD-a uključujući Južnu plinsku interkonekciju. Naglašava da Amerikanci preuzimaju sav rizik na sebe da ulože milijarde maraka ovdje da bi nam napravili infrastrukturu i povezali nas sa zapadnim svijetom.
– Oni žele uložiti i u četiri plinske centrale velikog kapaciteta, što nam donosi energetsku stabilnost u vremenu zelene tranzicije. Druga stvar, američki partneri s nama žele pregovarati i o investicijama u prerađivačke kapacitete. To se nikad prije nije desilo – rekao je.
Odgovarajući na pitanje o mogućim opstrukcijama izgradnje Južne intekronekcije, on ističe da do toga u ovom trenutku neće doći samo zbog toga što su Amerikanci iza tog projekta.
Argument.ba
