Opći izbori 2026. donijeli su nekoliko vrlo jasnih političkih poruka. SDA se vratila kao ubjedljivo najjača politička snaga u Federaciji BiH, birači su teško kaznili stranke Trojke, SNSD je još jednom demonstrirao dominaciju u Republici Srpskoj, dok je Draško Stanivuković uspio prestići SDS i svoju političku opciju nametnuti kao glavnu opozicionu snagu u RS-u.
Prema posljednjim preliminarnim rezultatima CIK-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije, SDA je osvojila 232.833 glasa, odnosno 31,57 posto. SDP je daleko iza sa 114.981 glasom ili 15,59 posto, dok je koalicija predvođena HDZ-om BiH osvojila 96.272 glasa ili 13,05 posto.
Iza njih slijede Stranka za BiH sa 65.000 glasova, Narod i pravda sa 51.080, DF sa 46.980, Hrvatska petorka sa 32.601, koalicija NES–PDA–Naprijed sa 30.987 i Naša stranka sa 29.799 glasova.
Brojke najbolje pokazuju razmjere rezultata SDA. SDP, NiP i Naša stranka zajedno imaju 195.860 glasova – gotovo 37.000 manje nego SDA sama.
Za Trojku je to težak izborni udarac. Nakon četiri godine u kojima su SDP, NiP i Naša stranka bili okosnica vlasti na nivou Federacije i države, birači im nisu produžili podršku u obimu koji su imali ranije. SDA je, nasuprot tome, napravila uvjerljivu razliku i vratila se na poziciju dominantne bošnjačke stranke.
Ipak, uspjeh SDA nije u potpunosti preslikan na utrku za Predsjedništvo BiH.
Denis Bećirović ponovo je pobijedio Bakira Izetbegovića, što stvara možda i najzanimljiviji paradoks ovih izbora: SDA osvaja daleko više glasova od SDP-a, ali Izetbegović ne uspijeva ostvariti rezultat vlastite stranke. To pokazuje da je dio birača spreman vratiti se SDA, ali ne nužno i njenom predsjedniku.
Prema prvim rezultatima CIK-a, uz Bećirovića za bošnjačkog člana Predsjedništva uvjerljivo vode i Darijana Filipović za hrvatskog te Željka Cvijanović za srpskog člana. CIK je ranije večeras također potvrdio da su upravo njih troje bili vodeći nakon prvog većeg presjeka glasova. U Republici Srpskoj rezultat je još uvjerljiviji.
Draškov uspon
SNSD i koalicioni partneri osvojili su 199.227 glasova, odnosno 40,92 posto. To je gotovo tri puta više od drugoplasiranog Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića, koji ima 73.591 glas ili 15,12 posto.
SDS je ostao na trećem mjestu sa 63.930 glasova, odnosno 13,13 posto, dok Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića ima 28.567 glasova ili 5,87 posto.
Upravo je rezultat Stanivukovića jedna od većih političkih promjena ovih izbora. SDS više nije najveća opoziciona stranka u Republici Srpskoj. Pokret okupljen oko Stanivukovića preskočio ga je za gotovo 10.000 glasova i zauzeo drugo mjesto iza SNSD-a.
Istovremeno, SNSD nije samo ostao prvi – njegova prednost pokazuje da opozicija ni nakon novih preslagivanja nije ozbiljnije ugrozila poziciju stranke Milorada Dodika.
Kada se izborna noć svede na nekoliko ključnih poruka, rezultat je prilično čist: SDA je uvjerljivo dobila izbore među biračima u Federaciji, Trojka je izgubila veliki dio političke težine, SNSD je ponovo dominantno osvojio RS, a Stanivuković je SDS potisnuo na treće mjesto.
Predsjedništvo donosi nešto drugačiju sliku. Bećirović je zasad uspio odvojiti vlastiti rezultat od rezultata stranaka koje su ga podržale, dok Izetbegović ponovo zaostaje uprkos velikoj pobjedi SDA. Na hrvatskoj i srpskoj strani vode Filipović i Cvijanović.
Rezultati su i dalje preliminarni, a CIK tek treba obraditi preostale glasove, uključujući glasanje poštom, iz odsustva i druge kategorije. Opći izbori održani su 4. oktobra za Predsjedništvo BiH, državni i entitetske parlamente, predsjednika i potpredsjednike RS-a te kantonalne skupštine.
Stranka i lideri
Predsjedništvo, međutim, pokazuje da stranački rezultat i popularnost lidera nisu ista stvar. Bećirović je preživio pad stranaka koje su ga podržale, Izetbegović nije uspio kapitalizirati veliki povratak SDA, dok su Filipović i Cvijanović ostvarile izrazito uvjerljive pobjede.
To je, u najkraćem, politička slika Bosne i Hercegovine nakon 4. oktobra 2026.
Argument.ba
