Danima se ne stišavaju komentari i reakcije na odluku gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića.
„Slobodna Bosna“ pisala je o kontroverznoj odluci gradonačelnika Banje Luke da se izdvoji 1,7 miliona maraka za podizanje spomenika knezu Lazaru, koji je uzgred budi rečeno, umro 100 godina prije osnivanja Banje Luke.
Što knez Lazar ima s Banjom Lukom? Gotovo ništa! Spomenik vrijedan 1,7 miliona KM više govori o današnjoj politici nego o srednjovjekovnoj povijesti Bosne i Hercegovine.
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković odlučio je da gradu “podari” monumentalni spomenik knezu Lazaru Hrebeljanoviću. Figura bi trebala biti visoka najmanje osam metara, a cijeli projekt vrijedi oko 1,7 miliona KM. Posao su dobile firme KOTO iz Banje Luke i Beograda, a prema dostupnim informacijama pristigla je samo jedna ponuda.
Problem, međutim, nije samo novac.
Mnogo je važnije pitanje – kakve povijesne veze knez Lazar uopće ima s Banjom Lukom?
Odgovor je jednostavan – nema poznate neposredne veze. Čak što više!
LAZAR NIJE BIO BOSANSKI VLADAR
Knez Lazar Hrebeljanović bio je jedan od najmoćnijih srpskih velikaša druge polovine 14. stoljeća. Njegova oblast nalazila se prvenstveno na prostoru današnje centralne Srbije, s političkim središtem u Kruševcu.
Nije vladao Bosnom, nije bio ban ili kralj Bosne i nema historijskih dokaza da je imao vlast nad područjem današnje Banje Luke.
Istina je da je Lazar imao političke veze s bosanskim kraljem Tvrtkom I Kotromanićem. Njih dvojica su 1373. godine zajedno porazili Nikolu Altomanovića i podijelili njegove teritorije. Nekoliko godina kasnije, Tvrtko je Lazaru poslao vojnu pomoć uoči Kosovske bitke.
Ali savez dvojice srednjovjekovnih vladara nije isto što i Lazareva povezanost s Bosnom kao teritorijom.
Još manje je to veza s Banjom Lukom.
Lazar i Banja Luka – vremenski razmak govori dovoljno
Lazar je poginuo na Kosovu 1389. godine.
Prvi poznati pisani spomen Banje Luke pod tim imenom potječe iz 1494. godine, više od jednog stoljeća nakon njegove smrti. To potvrđuje i službena povijest grada Banje Luke.
Naravno, to ne znači da na području današnje Banje Luke prije 1494. nije bilo naselja. Postojala su starija naselja i utvrđenja na području Vrbasa. Ali upravo zato treba biti precizan: nema povijesne osnove da se knez Lazar predstavlja kao ličnost povezana s Banjom Lukom.
KRHKO JE NEZNANJE
On tamo nije bio vladar.
Nije tamo imao dvor.
Nije tamo vodio bitku.
Nije tamo osnovao državu.
Nema poznatu zadužbinu u Banjoj Luci.
Nema poznatu političku instituciju koju je ondje uspostavio.
Drugim riječima, veza se ne može graditi na historijskom događaju koji povezuje Lazara i Banju Luku, jer takav događaj nije poznat.
Zašto onda Lazar?
Tu završava historija, a počinje politika.
Stanivuković kroz ovakve projekte gradi vlastiti politički identitet i pokušava se predstaviti kao političar koji snažno afirmira srpski nacionalni i historijski narativ. Spomenik knezu Lazaru u tom smislu savršeno se uklapa u takvu politiku.
Ali upravo zato treba postaviti pitanje: je li gradonačelnik Banje Luke dobio mandat da rješava stvarne probleme građana ili da za 1,7 miliona KM gradi monumentalnu scenografiju nacionalnog identiteta?
MILIONI ZA SIMBOLIKU
Za 1,7 miliona KM mogao bi se financirati čitav niz projekata koji imaju neposrednu korist za građane – od vrtića i sportskih sadržaja do uređenja javnih površina i infrastrukture.
To je legitimna politička odluka. Ali je legitimno i nazvati je populističkom.
Populizam upravo počiva na proizvodnji snažnih simbola i emocija, naročito nacionalnih, kojima se javnost mobilizira oko pitanja identiteta, dok se u drugi plan potiskuju svakodnevni ekonomski i socijalni problemi.
A knez Lazar je za takvu političku funkciju gotovo idealan simbol.
BURNE REAKCIJE
– Srpski car Lazar ima veze sa Četnitetom i BL koliko i javanski sultan Hamengkubuvono. Srbočetničkim nacistima služi za zapišavanje teritorije. “Suptilni” neoružani nastavak genocida i etničkog čišćenja. Bolje da dignu spomenik svom caru Francu Jozefu koji ih je izveo iz gliba, poručio je Zoran Kusovac, ratni dopisnik iz Bosne i Hercegovine.
Povodom objave Draška Stanivukovića oglasio se i Dragan Bursać, novinar i publicist iz Banje Luke.
-Da Stanivuković išta zna o historiji kao što ne zna, umjesto kneza Lazara, trebao je podići spomenik Richardu Hoolbrokeu. Da njega nije bilo, 10. oktobra 1995. Peti korpus bi prošao kroz Banjaluku kao nož kroz mlak puter, Sila nebeska bi prostrujala kao promaja kroz mokru kosu. Ne bi sigurno postojala republika srpska kao entitet. Zapravo, uopšte ne bi postojala.
Gradonačelniče, doplatite 20$ za ChatGPT Plus, on bi vas upozorio da je AI animacija dvosmjernog saobraćaja u kružnom toku nemoguća i smrtonosna u stvarnosti, poručio je Bursać.
Na društvenim mrežama, među brojnim komentarima izdvojili smo i ovaj.
– Bolje da su Aliji digli spomenik. Da nije potpisao Dejton ne bilo ništa od RS-a i Lazarovog kružnog hadronskog sudarača u dva smjera, navodi se u jednom od komentara.
Argument.ba
