Dubravka Šuica postala glavni kanal EU prema Izraelu, Kaja Kallas i dalje pod bojkotom

Share

Evropska komisija preuzima sve dominantniju ulogu u vanjskoj politici Evropske unije (EU) na Bliskom istoku, dok je šefici evropske diplomatije Kaji Kallas potpuno blokiran direktan kontakt s Izraelom, piše Blic.

Ova nova realnost najbolje se oslikava u ovosedmičnim rasporedima zvaničnika u Bruxellesu: predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i komesarka za Mediteran Dubravka Šuica pakuju kofere za zvanične posjete Siriji i Jordanu, dok Kaja Kallas – formalno prva žena evropske diplomatije – ostaje u Bruxellesu kako bi vodila sigurnosni forum.

Ovaj raskorak samo je vrh ledenog brijega i oslikava mnogo dublji sukob oko toga ko zaista predstavlja Evropsku uniju u svijetu. Sličan scenarij već je viđen na primjeru Ukrajine, kada su evropski lideri isključili Kallas iz pregovaračkog tima.

“Time što dozvoljava da Izrael drži visoku predstavnicu ‘na ledu’, te izbjegavajući saradnju u vezi s Bliskim istokom u skladu s ugovorima i međunarodnim pravom, Von der Leyen direktno doprinosi srozavanju ugleda EU kao ozbiljnog globalnog igrača”, upozorava Barry Andrews, zastupnik liberala i predsjednik Odbora za razvoj u Evropskom parlamentu.

Šuica preuzela konce

U međuvremenu, Dubravka Šuica postala je glavna veza Bruxellesa za komunikaciju s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Prisustvovala je inauguracionom sastanku Mirovnog odbora američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je održan u februaru u Washingtonu, a s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Sa'arom razgovarala je ili se sastala najmanje četiri puta ove godine.

“Bez Izraela ne možete ništa uraditi. Potrebno nam je odobrenje njihovih vlasti i zato moramo održavati kanale otvorenim. Oni su tu i mi s njima moramo sarađivati”, objasnila je nedavno Šuica za briselski Politico, govoreći o naporima da se humanitarna pomoć dopremi u Gazu, te dodala da svoje bliskoistočne misije koordiniše “za istim stolom” s Kajom Kallas.

S druge strane, za Kallas su sva vrata kod Sa'ara zatvorena od juna, kada je izbio ogroman skandal nakon što je uporedila odnos Izraela prema Palestincima s erom aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Sa'ar je tada oštro poručio da će “prekinuti svaki kontakt” s njom dok ne povuče tu izjavu, koju je nazvao “krvavom klevetom” protiv Izraela. Kallas do danas nije javno komentarisala da li je to zaista izgovorila, a njeni saradnici uporno odbijaju potvrditi ili demantovati da li je upotrijebila tu spornu analogiju.

Odluka Izraela o bojkotu i dalje je na snazi, potvrdila je glasnogovornica izraelskog ministra Michal Maayan, napominjući da se ta blokada odnosi “isključivo na nju”.

Prije ovog diplomatskog rata, Sa'ar i Kallas bili su u čestom kontaktu dok je EU vršila pritisak na Izrael da dozvoli dopremanje humanitarne pomoći u Gazu. Nekada su, prema riječima izvora upućenih u njihovu prepisku, razmjenjivali i po nekoliko poruka dnevno na WhatsAppu. Međutim, pojedine evropske diplomate otvoreno priznaju da je ovakav prekid komunikacije katastrofa za diplomatiju bloka.

“To je ogroman problem ako Izraelci ne žele razgovarati s njom. Ne možete riješiti krizu u Gazi bez njih”, rekao je jedan diplomata.

Podjele, tenzije i sankcije

U praksi su zvanične uloge oko kreiranja evropske vanjske politike podijeljene:

  • Kaja Kallas i njena Služba za vanjske poslove zaduženi su za politička i sigurnosna pitanja.
  • Evropska komisija kontroliše finansijske alate, pomoć i razvoj, ali se te linije često brišu i prepliću.

Dva evropska zvaničnika, pokušavajući smiriti tenzije, tvrde da Kallas i njena diplomatska služba nisu isključeni iz politike na Bliskom istoku te da ona blisko sarađuje sa Šuicom. Izraelsko biranje sagovornika, prema njihovim riječima, stvar je “lične preferencije”, a Sa'arova odluka da zaobilazi Kallas “djeluje lično”.

Cijela ova drama snažno podsjeća na tenzije koje su postojale između Izraela i Josepa Borrella, prethodnika Kaje Kallas, koji je također oštro kritikovao akcije Tel Aviva u Gazi i na Zapadnoj obali. Izrael mu je navodno stavio do znanja da tamo nije dobrodošao, iako komunikacija nikada nije bila zvanično prekinuta. Izraelski ministar zauzeo je borbeni stav i prema drugim liderima:

  • Nedavno je poručio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu da je “dobrodošao da uspostavi” palestinsku državu u Francuskoj, nakon što je Pariz podržao njeno priznanje, dodajući da Macron neće biti dobrodošao u Izraelu sve dok Francuska vodi takvu politiku.
  • Žestoko se sukobio i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.
  • Proglasio je generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antónija Guterresa personom non grata.

U odbranu Kaje Kallas, njeni saveznici tvrde da ovakvi diplomatski lomovi nisu iznenađenje, s obzirom na to da njen posao zahtijeva da predstavlja stavove onih članica EU koje oštro kritikuju izraelsku politiku.

Glasnogovornik Komisije tvrdi da je Kallas “otvorena za dijalog i spremna sarađivati sa sljedećom vladom Izraela”, napominjući da se o budućnosti odnosa s Tel Avivom raspravljalo na nedavnom sastanku šefova diplomatija, kao i da Izrael nastavlja komunicirati s ekspertima evropske Službe za vanjske poslove.

Ko je Dubravka Šuica?

Postavlja se pitanje ko je Dubravka Šuica (69), koja će ruku pod ruku ići u zvanične posjete s Von der Leyen, dok će Kallas ostati “na klupi”. Dubravka Šuica, djevojački Luetić, rođena je 20. maja 1957. godine u Dubrovniku. Bila je prva gradonačelnica svog rodnog grada od 2001. do 2009. godine, po čemu je bila najpoznatija sve dok se nije otisnula u evropsku politiku. Njena dva mandata na čelu Dubrovnika obilježio je niz afera, tvrdi hrvatski portal Index.

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1981. godine radila je kao profesorica engleskog i njemačkog jezika u Osnovnoj školi Lapad. Međutim, Index je 2019. godine doveo u pitanje upravo njeno znanje engleskog jezika.

“Kako neko s tako lošim znanjem uopšte može postati profesor i podučavati generacije djece?”, pisao je tada Index. Već 1990. godine Šuica se učlanila u Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), čija je članica i danas, a u više navrata bila je zastupnica u Hrvatskom saboru.

Kako je pisao Index, udala se za pomorca Stijepu Šuicu, s kojim je živjela u stanu u Gružu, da bi godinama kasnije postala vlasnica više kuća, vila i stanova širom Hrvatske, kao i više automobila, pa čak i jahte – a sve to, kako tvrdi zagrebački medij, zahvaljujući politici.

Hrvatska javnost ju je do odlaska u Bruxelles pamtila po:

  • “zlatnom toaletu” od 460.000 kuna (oko 60.000 eura),
  • vili bez uredne građevinske dozvole od koje ju je spasila zastara,
  • spornim prenamjenama zemljišta i pritiscima na novinare.

U Evropski parlament otišla je 2013. godine, kada je na izborima bila prva na stranačkoj listi HDZ-a. Kako je početkom ove godine pisao hrvatski portal 24 sata, Šuica je najplaćenija hrvatska političarka.

Argument.ba

Spread the love
Postavite "Argument" kao preferirani izvor na Googleu Dodati
Redakcija
Redakcija
Imate vijest, interesantnu priču. Šaljite na argument.ba@gmail.com ili na viber 063/214-214

Više

Vijesti