Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno prati i analizira ključna događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Uoči lokalnih izbora u Sloveniji, zakazanih za 15. novembar 2026. godine, IFIMES je pripremio opsežnu analizu pod naslovom „Glas za Jankovića – glas za Dodika?
Ljubljana usred političkih i poslovnih mreža, organizovanog kriminala i evropskih demokratskih standarda”. Analiza razmatra političke i poslovne veze između gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i političkih aktera u regiji – prvenstveno Milorada Dodika – kao i pitanja koja se tiču organizovanog kriminala, transparentnosti javnih finansija, vanjskih uticaja te poštivanja evropskih demokratskih standarda u Sloveniji. U nastavku donosimo najznačajnije i najupečatljivije dijelove ove analize.
Glas za Jankovića – glas za Dodika?
Ljubljana usred političkih i poslovnih mreža, organizovanog kriminala i evropskih demokratskih standarda
Dana 15. novembra 2026. godine, u 212 općina Republike Slovenije održat će se redovni lokalni izbori. Birači će birati gradonačelnike i članove općinskih vijeća, kao i predstavnike mjesnih, seoskih i četvrti u pojedinim općinama. Drugi krug izbora za gradonačelnike općina održat će se 29. novembra 2026. godine.
Ovogodišnje lokalne izbore obilježava i značajna izmjena izbornog zakonodavstva, kojom su državljani trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji lišeni prava glasa na lokalnim izborima – prava koje su uživali još od 2002. godine.
Ova zakonska izmjena pogađa približno 104.000 punoljetnih državljana trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji, koji bi, prema prethodnim propisima, ispunjavali uslove za učešće na lokalnim izborima. Među njima su najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine i Srbije. Prema podacima iz juna 2026. godine, u Ljubljani je bilo oko 21.938 takvih potencijalnih birača. Ovo predstavlja značajnu promjenu postojećeg sistema lokalnog političkog učešća za osobe koje dugo borave u Sloveniji. Ustavni sud Republike Slovenije trenutno razmatra ustavnost zakonske odredbe kojom je ovo biračko pravo ograničeno.
Odluku o ukidanju ovog prava podržala je i stranka Resnica, koju predvodi Zoran Stevanović, trenutni predsjednik Skupštine Republike Slovenije. Njena podrška je posebno značajna s obzirom na brojnu zajednicu građana iz Bosne i Hercegovine i Srbije koji žive u Sloveniji. Istovremeno, upadljiv je izostanak bilo kakve javne reakcije Milorada Dodika; on nije zauzeo javni stav o pitanju oduzimanja prava glasa građanima Bosne i Hercegovine – konkretno Srbima – koji borave u Sloveniji. Riječ je o 58.350 građana Bosne i Hercegovine.
Ova promjena stoga otvara šira pitanja koja se tiču političke inkluzije, ravnopravnosti stanovnika, integracije, te odnosa političkih predstavnika prema upravo onim zajednicama čije interese često ističu u svom političkom diskursu.
Posebna pažnja posvećena je Ljubljani, glavnom gradu Slovenije, gdje se 15 kandidata nadmeće za mjesto gradonačelnika.
IFIMES analizira predstojeće lokalne izbore, fokusirajući se prvenstveno na političku i ekonomsku moć dugogodišnjeg gradonačelnika Zorana Jankovića, njegove regionalne političko-poslovne veze, transparentnost upravljanja javnim sredstvima, te uticaj koji različiti domaći i strani politički centri imaju na političku scenu Slovenije.
Ljubljana nije samo administrativno i ekonomsko središte zemlje; ona je također značajan politički, finansijski i diplomatski centar unutar Evropske unije. Shodno tome, način na koji se njome upravlja prevazilazi okvire lokalne politike, otvarajući pitanja o funkcionisanju institucija, vladavini prava, integritetu javnih finansija i međunarodnom ugledu Slovenije.
Dvadeset godina Jankovićeve Ljubljane: Između razvojnog modela i koncentracije političke moći
Zoran Janković vodi Ljubljanu od 2006. godine, uz kratak prekid tokom 2011. i 2012. godine. Tokom tog perioda uspostavio je specifičan model političkog upravljanja, koji karakterišu snažna pozicija gradonačelnika, veliki infrastrukturni projekti, kontrola nad političkim prioritetima i dugoročni uticaj na gradske institucije.
Njegova postignuća u urbanom, infrastrukturnom, kulturnom i sportskom razvoju grada ne mogu se zanemariti. Tokom proteklih nekoliko decenija, Ljubljana je prošla kroz značajne promjene, pri čemu je gradska uprava stavila poseban naglasak na ulaganja u javne prostore, saobraćaj, zelenu infrastrukturu i kvalitet života. Posljednjih godina Ljubljana postaje sve zagađeniji grad.
Međutim, uspjeh pojedinih razvojnih projekata ne može zamijeniti institucionalnu odgovornost. Upravo zato što je isto političko rukovodstvo na vlasti gotovo dvije decenije, opravdano je postaviti pitanje da li je model upravljanja gradom osigurao dovoljnu transparentnost, nezavisan nadzor i odgovornost prema građanima. Posebno je važno otkriti i analizirati veze između gradonačelnika, gradskog vijeća, javnih preduzeća, izvođača radova i drugih poslovnih subjekata uključenih u realizaciju velikih gradskih investicija.
Ograničavanje broja mandata gradonačelnika jedno je od mogućih sistemskih rješenja; međutim, također bi trebalo preispitati pravni okvir koji uređuje prijevremeno razrješenje gradonačelnika s dužnosti. Trenutni sistem gradonačelnicima – koji se biraju neposredno – daje snažan politički mandat, zbog čega ih je teško smijeniti tokom trajanja mandata. Osnovi za prijevremeni prestanak mandata gradonačelnika zakonski su strogo ograničeni i vezani za tačno određene razloge i procedure. Stoga vrijedi razmotriti osiguravaju li postojeći mehanizmi adekvatan nivo političke i institucionalne odgovornosti gradonačelnika, te mogu li se uspostaviti efikasniji oblici nadzora i odgovornosti, a da se pritom ne naruši legitimitet neposrednih izbora.
Takav sistem stvara situaciju u kojoj gradonačelnici mogu postati lokalni politički „šerifi“ koji, kada dođu na vlast, teško gube svoju političku moć. Stoga je neophodna rasprava o sistemskim promjenama koje bi osigurale efikasniji nadzor nad radom gradonačelnika, veću odgovornost prema građanima i realne mehanizme za njihovu smjenu u slučaju ozbiljnih kršenja, zloupotrebe položaja ili gubitka povjerenja.
Javna sredstva nisu privatni politički resurs. Svaki ugovor, postupak javne nabavke, koncesija, donacija i investicija moraju biti predmet nezavisnog nadzora i javne kontrole. Upravo zbog toga, situacija u Ljubljani nije samo pitanje urbanog razvoja, već i pitanje institucionalne odgovornosti.
Dugogodišnji poslovni odnos između Grada Ljubljana (MOL) i kompanije KPL – kojom upravlja bosanskohercegovački biznismen Mladen Milanović Kaja, vlasnik poslovne grupacije MG Mind – takođe zaslužuje posebnu pažnju. Od 2006. godine, KPL drži koncesiju za redovno i zimsko održavanje gradskih saobraćajnica u Ljubljani; u julu 2026. godine, kompanija je zaključila novi dvadesetogodišnji koncesioni ugovor sa Gradom Ljubljana. Procijenjena vrijednost ovog ugovora iznosi približno 288 miliona eura (bez PDV-a), odnosno 14,4 miliona eura godišnje. Prema pisanju dnevnog lista „Dnevnik“, kompanija KPL je od 2015. godine zaključila 38 ugovora sa Gradom Ljubljana, ukupne vrijednosti od približno 52 miliona eura (bez PDV-a), dok je dnevni list „Delo“ izvijestio o novoj koncesiji i njenom dugoročnom finansijskom obimu u septembru 2026. godine. Mediji su Milanovića često povezivali s političkim krugovima u Republici Srpskoj, uključujući Milorada Dodika. Iako ove činjenice same po sebi ne dokazuju nikakve nepravilnosti ili politički uticaj, obim uključenih javnih sredstava i dugoročna priroda ugovornog odnosa opravdavaju temeljnu provjeru vlasničkih, poslovnih i političkih veza, kao i transparentnost procesa dodjele koncesije i nadzor nad trošenjem javnog novca.
Ljubljana i regionalne političke mreže: veze Zorana Jankovića i Milorada Dodika
Poseban aspekt političkog pejzaža u Ljubljani predstavljaju odnosi Zorana Jankovića s političkim liderima iz regije, a posebno s Miloradom Dodikom. Obojicu je odlikovao ruski predsjednik Vladimir Putin, što ovim vezama daje širi međunarodni i geopolitički kontekst.
Njihova politička i lična povezanost dobro je poznata javnosti. Janković je često govorio o svojoj dugogodišnjoj saradnji s Dodikom, koja datira još iz vremena kada je on bio na čelu trgovačke kompanije Mercator. Uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, Janković je javno izrazio podršku Dodiku i pozitivno govorio o njegovom dotadašnjem političkom djelovanju. Taj stav nastavio je iznositi i u kasnijim javnim istupima.
Posebno je bila zapažena Jankovićeva reakcija na odluku Vlade Slovenije od 11. septembra 2025. godine, kojom je Miloradu Dodiku zabranjen ulazak u Sloveniju. Janković je javno izrazio neslaganje s ovom mjerom, navodeći da je on lično ne bi podržao. O svom stavu razgovarao je i s tadašnjom ministricom vanjskih poslova Tanjom Fajon.
Dodikova administracija u Republici Srpskoj reagovala je uvođenjem recipročnih mjera protiv predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar i ministrice Tanje Fajon.
Ovi događaji nameću važno pitanje: gdje prestaje legitimna međunarodna politička saradnja, a gdje počinje zastupanje interesa stranih političkih aktera unutar domaće političke sfere?
Janković ima pravo na vlastite političke stavove i na njegovanje odnosa s političarima iz regije. Međutim, kao gradonačelnik glavnog grada jedne države članice EU, on mora poštovati i institucionalne odgovornosti i ograničenja koja proizlaze iz njegove javne funkcije i položaja unutar slovenačkog institucionalnog okvira. Njegove ovlasti ograničene su na domen lokalne samouprave i ne protežu se na kreiranje ili provođenje državne vanjske politike. U tom kontekstu, legitimno je postaviti pitanje mogu li takve regionalne političke i poslovne veze poslužiti i kao sredstvo za pokušaj vršenja neprimjerenog uticaja na slovenačku vanjsku politiku ili na odluke koje donose najviše državne institucije.
Slovenija mora voditi suverenu vanjsku politiku utemeljenu na svojim institucijama – politiku koja ne zavisi od ličnih prijateljstava, poslovnih veza ili stranačke pripadnosti pojedinih političara.
Zoran Stevanović i pitanje političkih uticaja iz Republike Srpske
Još jedan značajan politički akter u ovoj geopolitičkoj dimenziji je Zoran Stevanović, lider stranke Resnica. Njegove javne izjave o Miloradu Dodiku i restriktivnim mjerama u Sloveniji zaslužuju političku analizu. U izjavi za novinsku agenciju SRNA Stevanović je mjere koje je Slovenija poduzela protiv Milorada Dodika ocijenio štetnim te kritizirao slovensku vladu zbog njihove primjene.
Iako takav stav predstavlja legitiman politički stav, širi kontekst regionalnih političkih odnosa nalaže razmatranje širih političkih, organizacijskih i komunikacijskih veza između određenih političkih aktera u Sloveniji i političkih i poslovnih struktura u Republici Srpskoj i Srbiji.
Posebno je važno utvrditi postoji li koordinirano političko djelovanje usmjereno na ostvarivanje zajedničkih ciljeva, formiranje interesnih mreža, uspostavljanje finansijskih veza ili vršenje drugih oblika utjecaja koji bi mogli ugroziti transparentnost političkog odlučivanja i integritet institucionalnog okvira Slovenije.
U tom smislu, potrebno je jasno razlikovati političku naklonost od stvarnog djelovanja koje se odvija po uputama ili pod utjecajem nekog stranog političkog centra. Svaka tvrdnja da Stevanović djeluje kao politički posrednik (proxy) ili zastupnik interesa druge strane morala bi biti potkrijepljena konkretnim dokazima – poput postojanja mehanizama kontrole, koordinacije političkih aktivnosti ili finansijske ovisnosti. S obzirom na to da su ovakvi oblici političkog djelovanja složeni i često prikriveni, njegovi javno izneseni stavovi o Dodiku sami po sebi ne predstavljaju dovoljan osnov za takav zaključak. Ovo pitanje ima širi značaj, jer se ne tiče samo jedne političke stranke ili pojedinca, već otpornosti slovenskih demokratskih institucija na vanjski politički i sigurnosni utjecaj.
Sankcije protiv Dodika: Između slovenačke vanjske politike i regionalnih političkih interesa
Odluka slovenačke vlade da Miloradu Dodiku zabrani ulazak u zemlju predstavlja važan test dosljednosti slovenačke vanjske politike.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Izrečena je kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kao i šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta. Nakon toga uslijedila je odluka Slovenije o zabrani njegovog ulaska na njenu teritoriju.
Protivljenje ovoj odluci, koje su izrazili Janković i Stevanović, otvara pitanja o uticaju regionalnih odnosa na državnu politiku Slovenije.
Dodikovi politički i poslovni interesi u regiji – kao i njegove veze s političkim liderima u Srbiji, Mađarskoj i drugim zemljama – daju ovom pitanju međunarodnu dimenziju.
Od ključnog je značaja da slovenske institucije jasno razgraniče legitimnu političku raspravu o restriktivnim mjerama od potencijalnih pokušaja njihovog ukidanja – pokušaja koji bi mogli biti motivisani konkretnim političkim ili poslovnim interesima. Slovenija ne smije postati prostor u kojem se, putem lokalnih političkih i poslovnih mreža, provode vanjske političke agende.
Ljubljana i organizovani kriminal: Između stvarnih sigurnosnih izazova i političkih optužbi
Pitanje da li Ljubljana postaje regionalna „prijestolnica“ organiziranog kriminala sasvim je opravdano. Prisustvo međunarodnih kriminalnih mreža, sumnjivi finansijski tokovi i rizici od pranja novca u Sloveniji zahtijevaju posebnu pažnju nadležnih institucija. Zbog svog geografskog položaja, Slovenija se nalazi na trasi glavnih evropskih transportnih i finansijskih koridora – što je činjenica koju međunarodne kriminalne organizacije mogu iskoristiti za prekogranično krijumčarenje droge, ljudi i oružja, kao i za druge nezakonite aktivnosti.
Još jedno specifično pitanje tiče se finansijskih interesa koje politički i poslovni krugovi iz Republike Srpske imaju u Sloveniji. Prema nekim procjenama, Milorad Dodik i krugovi povezani s njim kontroliraju imovinu u Sloveniji čija se vrijednost procjenjuje na više od tri milijarde eura. Ove tvrdnje zahtijevaju nezavisnu provjeru i jasno razgraničenje vlasničkih veza. Kada se posmatraju u kontekstu procjena prema kojima u Bosni i Hercegovini svake godine nestaju milijarde eura javnih sredstava uslijed korupcije i nepravilnosti u javnim nabavkama – uzimajući u obzir i gotovo tri decenije političkog uticaja i vladavine Milorada Dodika – nameću se ozbiljna pitanja o obimu, porijeklu i transparentnosti prekograničnih tokova kapitala. Od ključnog je značaja da se eventualne nezakonite aktivnosti utvrde na osnovu provjerljivih dokaza, te da nadležne institucije osiguraju transparentnost u pogledu finansijskih i vlasničkih veza.
„U oktobru 2026. godine, slovenačka policija predstavila je rezultate međunarodne kriminalističke istrage koja je trajala gotovo četiri godine, tokom koje je identifikovano šest kriminalnih organizacija koje su djelovale u Sloveniji i nekoliko drugih evropskih zemalja. Procijenjena tržišna vrijednost zaplijenjenih nezakonitih droga premašila je 37 miliona eura. U istrazi su učestvovale policijske snage iz 22 zemlje Evropske unije i Zapadnog Balkana, kao i Europol.“
„Prema podacima međunarodnog projekta SCORE, koji prati upotrebu ilegalnih droga kroz analizu otpadnih voda, Ljubljana se svrstava među slovenačke gradove s najvećom percipiranom potrošnjom određenih ilegalnih droga. Mjerenja provedena tokom 2025. godine pokazala su da je Ljubljana zabilježila najveće opterećenje otpadnih voda kokainom, s izmjerenom vrijednošću od 658 mg na 1.000 stanovnika dnevno. Ovi podaci ukazuju na izražen problem upotrebe ilegalnih droga u glavnom gradu Slovenije te naglašavaju potrebu za jačanjem preventivnih aktivnosti i djelotvornijih mjera u suzbijanju organiziranog kriminala i trgovine narkoticima.“
Posljednjih godina Ljubljana se suočava sa značajnim sigurnosnim izazovima, posebno kada je riječ o uličnom kriminalu, nasilnim krivičnim djelima i nezakonitim drogama. Tokom 2023. godine, Policijska uprava Ljubljana zabilježila je porast broja krivičnih djela od 14,2 posto na područjima koja pokrivaju općinske policijske stanice u odnosu na isti period prethodne godine, što je zahtijevalo uvođenje pojačanog policijskog nadzora. Podaci za 2025. godinu također ukazuju na porast određenih vrsta kriminala: broj nasilnih krivičnih djela porastao je za gotovo 30 posto, dok se broj krivičnih djela povezanih s drogama povećao sa 259 na 319. Posebno zabrinjava činjenica da je policija morala pojačati svoje prisustvo u centru grada zbog uličnog kriminala i sigurnosnih rizika. Ovakva situacija otvara pitanja o efikasnosti sigurnosne politike Grada Ljubljana, kao i o nivou saradnje između općinskih vlasti i državnih sigurnosnih institucija.
Razmjere prekograničnog organizovanog kriminala, uz pitanje statusa Ljubljane kao „prijestolnice“ za regionalni kriminal i kriminalne mreže, razlog su za ozbiljnu zabrinutost. Posebnu pažnju treba posvetiti potencijalnom preplitanju legitimnih poslovnih aktivnosti, javnih nabavki, tržišta nekretnina i tokova kapitala – područja u kojima porijeklo kapitala i vlasničke veze moraju biti potpuno transparentne. Štaviše, poslovne i političke veze Milorada Dodika – kao i krugova povezanih s njim – s predstavnicima iz cijelog slovenačkog političkog spektra zahtijevaju istragu.
U tom kontekstu, potrebno je detaljno ispitati sljedeća pitanja: vlasničku strukturu kompanija uključenih u velike gradske projekte; porijeklo kapitala korištenog za investicije u nekretnine velikih razmjera; transparentnost procesa javnih nabavki i dodjele gradskih ugovora; potencijalne sukobe interesa među javnim funkcionerima; efikasnost nadzora nad javnim preduzećima; te saradnju između slovenačkih institucija i regionalnih tijela nadležnih za suzbijanje pranja novca.
Iako se politička odgovornost ne može zasnivati isključivo na pretpostavkama, postojanje istraga koje su u toku i zabrinutost institucija ne bi smjeli poslužiti kao izgovor za izbjegavanje javne rasprave i preispitivanja. Petnaest kandidata – širok izbor, ali šta je stvarna alternativa?
Na izborima za gradonačelnika Ljubljane kandiduje se petnaest osoba. Među njima su aktuelni gradonačelnik Zoran Janković, Luka Mesec, Anton Rop, Klemen Boštjančič, Aleš Primc, Marko Koprivc, Apolonija Simon, Jasmin Feratović, Gregor Novak i drugi kandidati koji predstavljaju različite političke i programske orijentacije.
Veliki broj kandidata ukazuje na politički pluralizam, ali istovremeno otvara pitanje fragmentacije unutar političke alternative. Kandidati se razlikuju u svojim stavovima o stambenoj politici, javnom prevozu, urbanističkom planiranju, troškovima života, transparentnosti i upravljanju gradskim finansijama.
Ključno pitanje kojim se također treba pozabaviti jeste institucionalna reforma Ljubljane. Građani ne bi trebali birati samo između različitih vizija razvoja grada, već i između različitih modela političke odgovornosti. Postavlja se pitanje može li Ljubljana, nakon gotovo dvadeset godina, uspostaviti sistem u kojem institucije igraju veću ulogu od pojedinaca, i u kojem javni interes ima prednost nad političkim i poslovnim mrežama.
Slovenija: Između evropskih standarda i balkanskih političkih mreža
Slovenija je članica Evropske unije i NATO-a; međutim, njene geografske, ekonomske i historijske veze sa Zapadnim Balkanom čine je posebno izloženom regionalnim političkim utjecajima i sigurnosnim rizicima.
To samo po sebi nije nužno negativno. Slovenija ima legitiman interes za razvoj političke, ekonomske i kulturne saradnje sa zemljama u regiji. Problem nastaje kada se regionalna saradnja pretvori u netransparentne političke i poslovne odnose, kada se državni interesi podrede interesima pojedinaca ili kada pojedini vanjski politički centri pokušaju utjecati na unutrašnjopolitičko odlučivanje.
U tom kontekstu, posebno je važno pratiti odnose između političkih struktura u Sloveniji, Srbiji i Republici Srpskoj, kao i širu mrežu regionalnih i međunarodnih utjecaja i veza.
Slovenija mora ostati otvorena za saradnju sa svojim susjedima i zemljama Zapadnog Balkana, istovremeno štiteći vlastite institucije, pravni poredak i evropske demokratske standarde.
Ljubljana mora biti evropska prijestolnica, a ne prostor za netransparentne političke mreže
Lokalni izbori 15. novembra 2026. predstavljaju ključni trenutak za političku budućnost i Ljubljane i Slovenije.
Prisustvo petnaest kandidata za gradonačelnika nudi raznolik spektar političkih izbora; međutim, suština demokratskog procesa ne leži samo u broju kandidata. Umjesto toga, ona leži u sposobnosti institucija da osiguraju transparentnost, odgovornost i jednakost za sve učesnike u političkom i ekonomskom životu.
Zoran Janković ulazi u izborni proces sa bogatim političkim iskustvom i dosadašnjim uspjehom u razvoju Ljubljane; istovremeno, suočava se s pitanjima u vezi sa transparentnošću svog rukovodstva, tekućih sudskih postupaka i svojih političko-poslovnih veza u regiji. Shodno tome, njegov odnos sa Miloradom Dodikom – kao i drugim regionalnim ličnostima – i njegovo javno protivljenje restriktivnim mjerama koje je Slovenija nametnula Dodiku, legitimne su teme za javnu i političku kontrolu.
Na državnom nivou, Zoran Stevanović pokušava da se etablira kao politički nasljednik, nastojeći da preuzme ulogu koju je Janković zauzimao u slovenačkoj političkoj sceni u posljednjih dvadeset godina. Iza ovog procesa može se prepoznati i nadmetanje za politički uticaj i primat, dok se ne smije zanemariti ni važnost poslovnih interesa. Aktivnosti predsjednika Skupštine Slovenije, Zorana Stevanovića, i drugih političkih aktera zahtijevaju isti nivo transparentnosti u pogledu njihovih regionalnih političkih veza i stavova o vanjskim političkim uticajima.
Neprihvatljivo je da politička lojalnost stranim regionalnim liderima ima prednost nad institucionalnim interesima Slovenije. Ljubljana mora ostati evropska prijestolnica – a ne regionalna „prijestolnica“ kriminala – gdje se javna sredstva koriste u javnom interesu, institucije djeluju nezavisno, a politička odgovornost nije podređena privatnim, stranačkim ili regionalnim interesima.
Paradoks nastaje u činjenici da se od Bošnjaka u Ljubljani očekuje da podrže Zorana Jankovića, iako on djeluje kao zagovornik interesa Milorada Dodika – ličnosti čija politika sistematski potkopava državne institucije i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ovo postavlja pitanje političke konzistentnosti: da li bi podrška Jankoviću podrazumijevala i indirektnu podršku političkim interesima Milorada Dodika i njegove oligarhije?
Fundamentalno pitanje na ovim izborima, dakle, nije samo ko će postati sljedeći gradonačelnik Ljubljane, već koji će model upravljanja – i za grad i za državu – Slovenija odabrati: model koji karakteriše velika koncentracija političke moći ili onaj definisan transparentnom, odgovornom i institucionalno nadziranom javnom upravom.
Argument.ba
