Koliko su opasne najave o formiranju trećeg entiteta, a koliko ustavno utemeljene? Ko je prekršio zakon u slučaju prelaza Gradiška i šta za budućnost ureda OHR-a znači ostavka visokog predstavnika? Na ova i ostala pitanja u Danu uživo odgovorio je profesor ustavnog prava Davor Trlin.
Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci izazvalo je brojne reakcije javnosti, pravnika i političara, a cijeli slučaj dodatno je otvorio pitanja zakonitosti postupanja institucija, odnosa SNSD-a i HDZ-a, uloge Milorada Dodika, ali i budućnosti OHR-a i državne imovine u Bosni i Hercegovini.
Pravni stručnjak Trlin u razgovoru za N1 ocijenio je da postoje ozbiljne pravne dileme u vezi sa otvaranjem prelaza, ali i upozorio na moguće političke posljedice promjena međunarodnih odnosa i američke politike prema BiH.
“Nije bilo zakonito otvoriti prelaz bez saglasnosti UIO”
Govoreći o puštanju u funkciju graničnog prelaza Gradiška, Trlin smatra da procedura nije provedena u skladu sa zakonom.
“Zakon o graničnoj kontroli jasno pravi razliku između novog i privremenog graničnog prelaza. U ovom slučaju, po meni, riječ je o privremenom prelazu”, rekao je.
Naglasio je da je za takvu odluku bila neophodna prethodna saglasnost Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Uprava za indirektno oporezivanje je samostalna upravna organizacija i bez njenog konsenzusa nije bilo moguće otvoriti novi prelaz”, rekao je.
Dodao je da mu nije jasno zbog čega predsjedavajući Upravnog odbora UIO Srđan Amidžić ranije nije dao saglasnost, posebno jer je pitanje raspodjele prihoda između Federacije BiH i Republike Srpske već bilo u proceduri.
“Moguće su i krivične prijave”
Trlin smatra da bi pravosudne institucije trebale ispitati postupanje zamjenika ministra sigurnosti BiH Ivice Bošnjaka.
“Ključan je izostanak prethodne saglasnosti UIO i moguće je da je gospodin Bošnjak počinio segment krivičnog djela zloupotrebe položaja koji se odnosi na prekoračenje ovlaštenja”, rekao je.
Podsjetio je da je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković podnio krivičnu prijavu protiv Bošnjaka i direktora UIO Zorana Tegeltije.
“To je eklatantan govor mržnje”
Komentarišući prijave protiv ministra finansija BiH Srđana Amidžića zbog govora mržnje, Trlin kaže da je riječ o ozbiljnom problemu u pravosudnoj praksi BiH.
“Po meni, riječ je o eklatantnom govoru mržnje”, rekao je.
Istakao je da tužilaštva u BiH postavljaju veoma rigidne standarde kada je riječ o dokazivanju govora mržnje i javnog prostora.
“Imamo utisak nekažnjivosti i onda obični građani zaključuju: ako može političar, zašto ne bih mogao i ja”, upozorio je.
Dodao je da, prema njegovom mišljenju, nema razlike između veličanja Ratka Mladića kroz slike i javnog proglašavanja Mladića herojem.
“Milorad Dodik sada ostavlja utisak da vodi proces”
Govoreći o političkoj ulozi Milorada Dodika, Trlin smatra da je promjena američke administracije značajno uticala na odnose u BiH.
“Čini se da je promjenom američke administracije došlo do zaokreta i pasivizacije OHR-a”, rekao je.
Dodao je da Dodik trenutno ostavlja utisak političara koji kontroliše procese, ali smatra da iza toga stoje prije svega američki ekonomski interesi.
“Mislim da je riječ o ekonomskim interesima Donalda Trumpa i njegove administracije”, rekao je.
“Moguće je da Amerikanci guraju rješavanje državne imovine”
Trlin smatra da bi upravo američki interes za projekte poput Južne interkonekcije mogao ubrzati dogovor o državnoj imovini.
“Američki interes je očigledno veoma veliki da se riješi pitanje državne imovine kako bi mogli gurati infrastrukturne i energetske projekte”, rekao je.
Podsjetio je da je Ustavni sud BiH već definisao da je država titular državne imovine, dok niži nivoi vlasti mogu imati pravo korištenja i koncesija.
“Moguće je da dođe novi visoki predstavnik prihvatljiv i Dodiku i Amerikancima”
Govoreći o budućnosti OHR-a, Trlin je rekao da se već mjesecima može primijetiti proces njegovog postepenog povlačenja.
“Mislim da je već od februara 2025. bilo jasno da se OHR pasivizira”, rekao je.
Dodao je da bi u budućnosti mogao biti imenovan visoki predstavnik koji bi odgovarao i američkoj administraciji i Miloradu Dodiku.
“Moguće je da bi onda Dodik mogao uraditi upravo ono što se od njega očekuje”, rekao je.
“Bez OHR-a sistem bi bio spor, ali ne vjerujem da bi došlo do rata”
Komentarišući često pitanje šta bi bilo sa Bosnom i Hercegovinom bez međunarodnog nadzora, Trlin smatra da država ne bi skliznula u sukob, ali bi sistem bio blokiran.
“Mislim da se ne bi zaratilo. Država bi funkcionisala, ali bi se odluke donosile jako sporo”, rekao je.
Istakao je da je OHR s jedne strane ograničavao unutrašnji suverenitet BiH, ali je istovremeno bio ključan za uspostavljanje institucija poput vojske, pravosuđa i sigurnosnog sistema.
Argument.ba
