Zima 1929. U Sarajevu palo 150 cm snijega, u Hercegovini bilo – 16, Krk postao Sibir…
Početkom 1929. godine ekstremne hladnoće zabilježene su tada i širom Balkana i cijele Evrope. Sarajevo je mjerilo -27°C, Varšava -35°C, a Helsinki -55°C. Istodobno inače topla Sicilija zabilježila je -26°C, piše Argument.ba.
Na Novu godinu, 1. januara 1929. zapuhalo je toplo jugo na Jadranu. Kako su i novembarai decembar bili iznadprosječno topli pa se na trenutke činilo da je proljeće te godine silno poranilo te da zime neće ni biti, mnogi su poljoprivrednici već otpočeli s pripremama za radove u polju kada je zima udarila svom snagom. Tolikom da su ekstremno niske temperature i vremenske prilike u velikom dijelu Evrope, priredile vanredann meteorološki događaj kasnije nazvan “zima stoljeća”.
Što je to nad naše krajeve donijelo “zimu stoljeća”? Prvih dana januara 1929. godine genovska se ciklona pomaknula nad Jadran, a nad Skandinavijom se razvio snažan blok visokog pritiska zraka. Ciklon se danima zadržavao nad Jadranom, a anticiklona se sa Skandinavije širila i na Rusiju što je otvorilo dotok vrlo hladnog zraka nad naše područje.
I tako je počeo padati gusti snijeg. I tako danima. Krk, naprimjer, postao je Sibir, a njegovi su stanovnici palili namještaj kako bi se ugrijali. Na komšijska ostrva moglo se pješke, preko mora. Snijega je bilo u Splitu, Kornatima i Šibeniku, pa čak i na Braču, Hvaru i Visu. Tih se dana nebo zacrvenjelo jer se vjerojatno pojavila i polarna svjetlost.
Prvi jači snijeg Splićane je iznenadio 17. januara 1929. godine, a snježna mećava bila je toliko intenzivna da na ulici nije bilo ljudi. Probleme u saobraćaju je tada, kao i danas, stvarala snažna bura.
Tako su kasnili parobrodi ili nisu uopće pristizali, a željeznička pruga bila je zatrpana velikim nanosima snijega. Voz iz Sinja za Split zaustavljen je u Klisu jer je procijenjeno da udari od 90 km/h nisu sigurni za saobraćanje Ferate. Toga dana Split je mjerio -6°C, a Klis gotovo -16°C.
Temperatura se na krajnjem jugu zemlje spuštala ispod -10°C, tako je 3. febraura u Dubrovniku izmjereno -11°C što je pratilo i pucanje vodovodnih cijevi. Iz Šibenika stiže izvještaj kako su debele naslage snijega bile potpuno smrznute i kretanje je bilo izuzetno otežano. Bila je to, pokazalo se, tek uvertira. Nastupio je kratkotrajan predah od studeni, a onda je sredinom februara krenula uistinu polarna hladnoća.
Četvrtog februara u Gospiću je izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj od -36°C, dok su snježni nanosi u Lici bili visoki i četiri metra. Orkanska bura kraj Bakra bacila je šest vagona teretnog voza s pruge. Brodovi na ušću Zrmanje ostali su zaleđeni u 50 cm debelom ledu.
Argument.ba
