Znate li zašto je prije deset godina bilo bolje ostvarivati platu od 500 KM nego sada od 1.000 KM? Tako je, inflacija, vremenska vrijednost novca, odnos KM/€ prema drugim valutama…
Današnjom, prije svega populističkom, ničim opravdanom i bez analize donesenom Odlukom o najnižoj plati u FBiH od 1.000 KM, povećala su se samo davanja u budžet ovog entiteta.
Postoji plata sa aspekta poslodavca (rashod) i sa aspekta zaposlenog (prihod).
Sa aspekta poslodavca, trošak za platu će se efektivno najviše povećati u dijelu obaveza koje se plaćaju kroz obavezne doprinose prema entitetima, a nominalno, u zdravim privrednim okolnostima ta sredstva trebaju biti raspoloživa za uvećanje dijela za neto platu, jer kao što znamo postoji tzv. “siva zona” koju ovdje ne planiram braniti ali koja je vrlo često opcija za poslodavce koji su preopterećeni ogromnim nametima na platu.
Ove godine, od strane Vlade FBiH više puta je spomenuta fiskalna reforma koja je trebala rasteretiti poslodavce i motivisati ih da “legalizuju” plate koje isplaćuju, a sa nižim procentima za doprinose, sigurno bi dobar dio poslodavaca to i uradio.
Tim činom bi ukupan trošak za plate, kod poslodavaca bio racionalniji i imali bi jasnije mikroekonomske pokazatelje, a tim reformama bi visina plate zaposlenog bila značajno manji problem, a ne ovako, cifra uslovljena represivnim intervencionizmom.
Sa aspekta zaposlenog, ovakav potez Vlade FBiH rezultirat će povećanjem nezaposlenosti i povećanjem krajnjih prodajnih cijena. Dakle, novac gubi/dobija vrijednost, jer i sam je na tržištu tzv. univerzalna roba, dakle može da mijenja svoju vrijednosnu strukturu u odnosu na druge robe na tržištu. Samim tim, kupovna moć zaposlenog će u najboljem slučaju ostati ista, ako ne i gora jer tih 1.000 KM više neće nominalno vrijediti 1.000 KM.
Dio novca, koji treba da prolazi kroz privredne tokove preselit će se u budžete u vidu obaveznih doprinosa i bit će dio neproduktivnog državnog aparata, samim tim činom, povećat će se javna potrošnja što je za jednu ekonomsku zajednicu fatalno, jer nema nove vrijednosti koja pokreće društvo naprijed, koja obezbjeđuje radna mjesta i čini bh. tržište primamljvijim za potencijalne investitore.
Dalje, ogromna i zarobljena javna sredstva koja se troše nenamjenski (svi smo svjedoci) neće unaprijediti naš zdravstveni, penzioni niti bilo koji drugi sistem na šta nam ukazuju empirijski podaci. Nijedno povećanje najniže plate nije unaprijedilo javne servise u našoj državi.
Prosječna plata, koja je osnov za utvrđivanje socijalnih davanja će porasti, što će zasigurno destimulativno utjecati na tržište radne snage.
A onda, kao šećer na kraju, doći će inflacija koja se svaki put pojavila kada je Vlada, bez analize intervenisala na tržište.
Dakle, ako uzmemo gore navedeno, ako saslušamo iskustva drugih ekonomskih zajednica i sagledamo posljedice ovakvih odluka, treba da se zapitamo je li ovo dobra ideja ili populistički potez koji će nažalost naš javni sektor održati u statusu najpoželjnijeg poslodavca a što će nas dugo držati u privrednoj tami.
Rješenje smo imali, a to je fiskalna reforma. Ona bi zasigurno zadovoljila i poslodavce i posloprimce, a ovim potezom je država ponovno spasila samo jedno – samu sebe!, napisao je na svom Facebook profilu zastupnik SDA u skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, diplomirani ekonomista Safet Imamović.
Argument.ba
