Nakon što je iz jedne osnovne škole u Goraždu upućeno upozorenje o zabrinjavajućem porastu konzumacije energetskih napitaka među učenicima, federalna zastupnica Suada Halilović pokrenula je inicijativu prema Vladi Federacije BiH i nekoliko resornih ministarstava. Cilj je jasan – zakonski zabraniti prodaju ovih napitaka maloljetnim osobama.
Slične mjere već su usvojene u brojnim evropskim zemljama, među kojima su Litvanija, Latvija i Švedska, dok je regija tek počela razmatrati takve poteze. Da li BiH može slijediti taj put?
O toj temi za N1 govorila je doktorica Elma Kudzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo pri Institutu za zdravlje i sigurnost hrane.
“Ovo nije bezazlen problem – zakonska regulativa je nužna”
– Apsolutno podržavam uvođenje zakonske zabrane prodaje energetskih pića djeci i mladima. Ovo nije bezazlena stvar i može ostaviti dugoročne posljedice po zdravlje djece. Pozdravljam inicijativu škole koja je prepoznala problem i djelovala, kao i zastupnicu Halilović koja je pokrenula institucionalni odgovor – kazala je Kudzović.
Dodaje da bi ova inicijativa mogla biti “vjetar u leđa” zdravstvenim radnicima da se aktivnije uključe u edukaciju i prevenciju.
– Zdravstveni radnici ne samo da mogu, nego moraju biti glavni zagovornici ovakvih promjena. Djeca se nalaze u fazi intenzivnog rasta i razvoja, i upravo tada su najranjivija na sastojke iz energetskih pića – upozorava.
Koje su opasnosti za zdravlje djece?
Doktorica Kudzović navodi da su glavni problem sastojci poput kofeina, taurina, šećera, ali i raznih dodataka poput ginsenga, guarane i vitamina.
– Kofein je posebno opasan u visokim dozama. Dok jedna šoljica kafe ima 120–140 mg kofeina, neka energetska pića mogu sadržavati i do 200 mg. Pojedini proizvodi koji su 2023. godine stigli na naše tržište imali su ekstremno visoke koncentracije – ističe.
Taurin, prema njenim riječima, dodatno ubrzava ulazak kofeina u krvotok, što može izazvati aritmije, ubrzan rad srca i druge poremećaje kardiovaskularnog sistema.
– To nije isto kao ubrzani rad srca nakon fizičke aktivnosti. Ovdje se radi o vještački izazvanom stanju koje dodatno opterećuje organizam – dodaje.
Osim toga, prisustvo šećera, ugljičnog dioksida, boja i liposolubilnih vitamina dodatno šteti probavnom sistemu i kiselosti želuca.
Zakonske promjene uz podršku struke
Doktorica Kudzović zaključuje da BiH mora slijediti primjer evropskih zemalja i sistemski zaštititi zdravlje djece.
– Struka je tu da pruži podršku, informacije i smjernice. Donosioci odluka imaju odgovornost da djeluju brzo i efikasno – poručila je.
Argument.ba
