Izjava američkog ministra finansija Scotta Bessenta u novoj kolumni da se Iranu sprema ‘ekonomski dan D’ signalizira najnoviju u nizu promjena strategije Trumpove administracije u ratu koji se nije odvijao prema planu.
To je ujedno i ogroman rizik: on i administracija računaju na to da će sveobuhvatni ekonomski pritisak na kraju natjerati Iran na kapitulaciju na način na koji vojni udari nisu uspjeli, piše CNN.
Rekordan pad valute
To bi moglo uspjeti — iranska ekonomija očigledno posrće. Njena valuta upravo je pala na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar.
Ali, slično kao i u vojnim sukobima, Iran ima koristi od asimetričnog ratovanja i na ekonomskom frontu. A vrijeme potrebno da se Iran prisili na pokornost možda ne ide nužno Trumpu u prilog.
Iako Iran ne može nanijeti Sjedinjenim Američkim Državama istu vrstu ekonomske štete kakvu SAD može nanijeti njemu, ima jednu polugu pritiska: međuizbore 2026. godine. Kontinuirano visoke cijene goriva — koje trenutno u prosjeku iznose više od četiri dolara po galonu, prema podacima GasBuddyja — odražavaju se na mnoge druge aspekte posustale američke ekonomije. I, što je ključno, one također svakodnevno podsjećaju na tvrdokornu inflaciju koja bi mogla predstavljati najveći izborni problem Republikanske stranke.
Do izbora 71 dan
Ako cijene goriva ne padnu u narednim mjesecima, Amerikanci neće trpjeti kao Iranci pod strogim ekonomskim sankcijama. Ali američki birači mogli bi Trumpovoj stranci zadati ozbiljan udarac koji bi ga politički oslabio tokom posljednje dvije godine njegovog mandata.
Od ponedjeljka su do dana izbora ostala još samo 71 dan, piše CNN.
Argument.ba
