Hiljade turista svakog mjeseca dolaze pogledati „Usta pakla“, jezero lave unutar vulkana Masaya, dok u njegovoj blizini živi još nekoliko miliona ljudi.
S obzirom na to da se radi o izuzetno aktivnom vulkanu, naučnici pažljivo prate sve promjene koje se događaju unutar njega.
Sada se čini da su istovremeno aktivna dva rezervoara magme skrivena unutar vulkana, piše Science Alert.
To su rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Geophysical Research Letters. Tim sa Pennsylvania State Universityja do zaključaka je došao analizirajući radarske snimke satelita Sentinel-1, snimane otprilike svakih 12 dana tokom šest godina.
Poznato jezero lave samo je mala površinska karakteristika mnogo većeg kompleksa vulkana, koji naučnici još pokušavaju u potpunosti razumjeti kako bi preciznije procijenili rizike kojima su izloženi stanovnici okolnih područja i brojni turisti.
Oko dva miliona ljudi živi u blizini vulkana. Managua, glavni grad Nikaragve, udaljena je svega oko 20 kilometara.
„Iako je Masaya posljednji put proizveo veliku erupciju lave 1772. godine, njegovo kontinuirano ispuštanje gasova često dovodi do opasno visokih koncentracija vulkanskog sumpor-dioksida“, kaže geonaučnica Lizzie Johnson, glavna autorica istraživanja.
Ove stalne emisije gasova mogu uzrokovati kisele kiše i štetno djelovati na ljudsko zdravlje.
Vulkan je tokom posljednjih pet decenija zabilježio i nekoliko eksplozija, iako je, srećom, vrlo malo ljudi povrijeđeno.
Ipak, kada je riječ o aktivnoj magmi, opreza nikad nije previše.
„Temeljito razumijevanje vulkanske aktivnosti Masaye i povezanih opasnosti od ključne je važnosti“, kaže Johnson.
Kako bi pratili šta se događa duboko ispod površine, istraživači su pomoću satelita pratili određene tačke na vulkanu i mjerili njihove promjene tokom vremena.
Između 2018. i sredine 2022. godine, Centralni rezervoar Masaye – komora magme smještena sjeverno od poznatog kratera Santiago – pomjerio se oko tri centimetra dalje od satelita. Istraživači to tumače kao spuštanje tla.
Takvo spuštanje ukazuje na to da se dio magme vjerovatno povukao iz rezervoara i pomjerio dublje unutar vulkana.
Međutim, od sredine 2022. do 2024. godine tlo je ponovo počelo da se podiže, što može značiti da se rezervoar ponovo puni magmom.
Istovremeno, područje neposredno oko kratera Santiago spuštalo se tokom cijelog perioda istraživanja, od 2018. do 2024. godine.
Istraživači smatraju da to ukazuje na postojanje drugog, plićeg rezervoara magme, koji se nalazi oko 200 metara ispod površine vulkana i koji je također aktivan.
„Kada se tlo spušta, to znači da se magma vjerovatno odvodi iz vulkana. Ali kada se tlo ponovo počne podizati, to može značiti da nova magma ulazi u sistem“, objašnjava Johnson.
„Istovremeno, područje neposredno oko aktivnog kratera Santiago spuštalo se tokom cijelog perioda istraživanja, nezavisno od prelaska glavnog rezervoara u fazu podizanja.
To pokazuje da je sistem kanala kroz koji magma prolazi složeniji nego što smo mislili i da bi uzrok mogao biti smanjenje količine magme u drugom, plićem rezervoaru.“
Praćenje ovih pomjeranja tla važan je dio procjene mogućih vulkanskih opasnosti. Ipak, istraživači naglašavaju da njihovi rezultati ne ukazuju na neposrednu opasnost za okolno stanovništvo.
„Daljnja dugoročna geodetska istraživanja i modeli omogućit će nam bolje razumijevanje sistema i efikasnije praćenje i ublažavanje opasnosti u Masayi i drugim bazaltnim vulkanima koji imaju jezera lave“, zaključuje Johnson.
Argument.ba
