Budžet Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske (RS) za 2026. godinu i dalje predviđa desetine miliona maraka za lobiranje u SAD i Velikoj Britaniji. Lobiranje je, očito, i u 2026. prioritet i to uprkos izostanku vidljivih ekonomskih efekata. S druge strane, analitičari upozoravaju da se javni novac prvenstveno koristi za političke ciljeve i popravljanje međunarodnog statusa Milorada Dodika.
U Budžetu RS za ovo ministarstvo u za ovu godinu predviđeno je ukupno 43,3 miliona KM. To je znatno manje u odnosu na lani kada je budžet ovog ministarstva za lobiranje drastično povećan. Sa prvobitnih 11,6 miliona KM na preko 54,9 miliona. Na kraju je rebalansom dostigao 94,6 miliona KM.
Nezapamćene svote novca iz budžeta RS idu na lobiranje
U 2025. stavka za “stručne usluge” izosila 21,7 miliona KM
• u 2026. za “stručne usluge” izdvajaj 25 miliona KM
• dodatnih 15 miliona KM ide na predstavništva RS
Milioni idu na lobiranje u SAD i Velikoj Britaniji: Hoće li biti novog rebalansa?
Baš u toj 2025. godini RS je izdvajala dosad nezapamćene svote novca za lobiranje u SAD. Sklopili su desetak ugovora s lobistima kojima su platili milione KM.
Ako je suditi prema stavkama budžeta za 2026. godinu ponovo će se milioni potrošiti na lobiste u SAD, kao i u Velikoj Britaniji. Naime, predviđeno je da na transfere za predstavništva RS u ovoj godini ide 15 miliona KM. Međutim, s dodatnih 25 miliona KM za “stručne usluge” dolazimo na sumu od 40 miliona KM.
Upravo je rebalansom budžeta u 2025. godine stavka “stručne usluge” povećavana sa 2,1 miliona KM na 21,7 miliona KM. Ovog puta, u budžetu za 2026. godine, praktično je od starta uvećana i to na spomenutih 25 miliona KM.
Da li bi ove godine ponovo moglo doći do rebalansa budžeta RS radi povećanja iznosa za lobiranje? Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital, u izjavi za Fokus kaže kako smatra da za tim nema potrebe.
To nisu sredstva koja značajno utječu na ukupan budžet. To oni rade uobičajenim relokacijama sredstava. Sve vlade Milorada Dodika, od 2006. godine do danas su tokom cijele godine vršile relokacije unutar budžeta. Često se dešavalo da to bude i posljednjih dana u godini. Čak se to dešavalo i samog 31. decembra da pred Narodnu skupštinu RS koja često liči na dnevni boravak Milorada Dodika iznesu sve izmjene u Budžetu i da oni dignu ruku i prihvata takve izmjene”, kaže Vukelić.
Popravljanje ličnog rejtinga Milorada Dodika
Navodi da ustvari ovo predstavlja kršenje ustavnih načela koje govore o stubovima vlasti, budući da izvršna zapravo preuzima ingerenciju zakonodavne, a zakonodavna samo aminuje takve poteze.
No, kada se sve činjenično stavi na papir, kakvu su korist od lobiranja imali građani u Republici Srpskoj, pa i same institucije?
Novac se troši iz naše državne kase na to lobiranje. Mi ne vidimo nikakvog efekta po ekonomiju ili uopšte za Republiku Srpsku. Ono što se procijenjuje jeste da se taj novac usmjerava samo za popravljanje ličnog rejtinga, npr. za skidanje s crnih lista. Dakle samo za Milorada Dodika i ljude okupljene oko njega, porodično, poslovno ili stranački povezani s njim”, mišljenja je Vukelić.
Kaže kako do sada nije bilo konkretnih stranih investicija koje bi bile rezultat lobiranja. Dodaje da nije bilo nijednog osjetnog efekta po privredu, po zdravstvo, obrazovanje ili na bilo koji drugi način.
“Potrošeno je desetine miliona KM. Zapravo i vidimo u tim ugovorima koji se objavljuju na stranicama američkih institucija da se zapravo radi samo o odbrani lika i djela Milorada Dodika”, istaknuo je Vukelić.
Nakon ukidanja sankcija za Dodika, na red dolaze visoki predstavnik i ustavni poredak
Kurt Bassuener, suosnivač i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina, za Fokus kaže kako su njemu namjere lobiranja jasne. A jasne su, kaže, i u javno dostupnim FARA zapisima.
“U mnogim podnesenim ugovorima, ukidanje sankcija za Dodika, njegovu porodicu i njegov neposredni krug je očigledno bio prioritet broj 1. Ali nakon toga, pregled Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – spominju se visoki predstavnik i ustavni poredak. Dakle, mislim da je sve tu
Ukidanje sankcija prošlog oktobra bio drugi put da sam ja mogao povezati kontakt osobu za lobiranje u RS-u sa ishodom politike SAD-a. Prvi put je to bilo u decembru 2009. godine, kada međunarodnim tužiocima i sudijama nisu produženi madati za slučajeve u odjelu za organizovani kriminal i korupciju Suda BiH”, istaknuo je Bassuener.
Miliorad Dodik je i dalje na crnoj listi Velike Britanije
Vukelić je za Fokus prokomentarisao treći aranžman Vlade Republike Srpske u Velikoj Britaniji
Zapravo Velika Britanija je bila na Dodikovoj tapeti uvreda na prvom mjestu. Čak ispred SAD. I on nije štedio teške riječi, uvrede i sl. Čak ih je optuživao da šalju 40 britanskih agenata ili špijuna u BiH. Da kupuju medije, da ruše vlast. Za razliku od Amerike gdje je došlo do promjena jer su Republikanci i Trump došli na vlast, u Velikoj Britaniji nema takvog zaokreta. To bi moglo onda značiti da pokušavaju uspostaviti bolje odnose. Očigledno, Dodik smatra da mu je važno da ispegla odnose s Velikom Britanijom. I upravo radi ono što mu je uspjelo s Amerikom. Očito smatra da nije dovoljno da Trumpovu administraciju ima uz sebe, već da bi mu i Britanci mogli zagorčati život”, naveo je Vukelić.
Podsjetio je i na činjenicu da se Dodik još uvijek nalazi na britanskoj crnoj listi. Stoga je naveo kako mu motiv može biti i to da pokuša da se skine s te crne liste koliko god da to košta njegove glasače, odnosno stanovnike RS.
Argument.ba
