Kineski istraživači tvrde da je nova tehnologija proizvodnje željeza spremna transformisati globalnu industriju čelika.
Metoda, razvijana više od desetljeća, koristi ubrizgavanje fino mljevene željezne rude u visoku peć, što izaziva eksplozivnu hemijsku reakciju. Rezultat je proizvodnja tekućeg željeza visoke čistoće, spremnog za trenutnu upotrebu u čeliku, prenosi Geopolitika News.
Poznata kao “brza proizvodnja željeza”, nova tehnologija značajno skraćuje proces — s tradicionalnih pet do šest sati na samo tri do šest sekundi.
Profesor Zhang Wenhai, vodeći naučnik na projektu, ističe da metoda povećava brzinu proizvodnje željeza i do 3600 puta te omogućava učinkovitu preradu ruda niskog prinosa, kojih ima u izobilju u Kini.
Time se smanjuje ovisnost o skupim rudama iz Australije, Brazila i Afrike.
Osim što povećava energetsku učinkovitost kineske industrije čelika za trećinu, metoda eliminira potrebu za ugljenom, otvarajući put prema gotovo nultim emisijama ugljika.
Ovo je ključan korak za kinesku industriju čelika, koja već dominira globalnom proizvodnjom, ali se suočava s izazovima dekarbonizacije. Naime, Kina već proizvodi 54 posto svjetskog čelika, ali to će još više porasti ovom metodom.
Dinastija Song
Jedan od najvećih izazova bio je razvoj specijalnog koplja za raspršivanje željezne rude. Zhangov tim uspio je stvoriti vrtložno koplje koje može ubrizgati 450 tona čestica na sat. Reaktor opremljen s tri takva koplja može proizvesti više od sedam miliona tona željeza godišnje. Tehnologija je već u komercijalnoj upotrebi.
Zhangova ekspertiza u brzom taljenju datira iz 1970-ih, kada je radio na proizvodnji bakra.
Njegov rad doveo je do revolucionarnih promjena u toj industriji, a danas Kina troši gotovo 60 posto svjetske proizvodnje bakra. Nova metoda za željezo temelji se na patentu iz 2013. godine, a nakon desetljeća laboratorijskih i pilot testova, spremna je za širu primjenu.
Kina ima dugu historiju inovacija u industriji željeza i čelika. Tokom dinastije Song, kineska proizvodnja željeza premašila je 150.000 tona godišnje — nivo koji je Evropa postigla tek vijekovima kasnije.
Argument.ba
