U tekstu objavljenom na službenoj stranici Doma lordova dat je pregled trenutne situacije i ključnih događaja koji su se odigrali posljednjih mjeseci.
“Nedavne tenzije u BiH izazvale su zabrinutost u vezi sa stabilnošću i sigurnošću u zemlji, posebno zbog izvještaja o vanjskom utjecaju i nedavne secesionističke retorike u Republici Srpskoj. Informacija ocrtava nedavna dešavanja, međunarodne odgovore i stav Vlade Ujedinjenog Kraljevstva o BiH uoči debate Doma lordova”, navedeno je.
Ublažavanje rizika
U kratkom izvještaju piše da su etničke tenzije i teritorijalne pretenzije dovele do rata u kojem je ubijeno 100.000 ljudi, u kojem su počinjeni brojni ratni zločini, uključujući i genocid u Srebrenici. Izvještaj podsjeća i na Dejtonski mirovni sporazum, ulogu OHR-a, ali i poruke iz EU. Poseban fokus stavljen je na nedavne tenzije.
Istaknuto je i da su postupke bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, uključujući prijetnje povlačenjem RS-a iz državnih institucija i protivljenje odlukama visokog predstavnika, različite zemlje smatrale podrivanjem Dejtonskog sporazuma. Akcentirano je i da se Dodikov politički utjecaj nastavio preko saveznika, uključujući i sadašnjeg predsjednika RS-a Sinišu Karana koji je naznačio da će nastaviti Dodikovu politiku sa još većom snagom. Izražena je i zabrinutost u vezi sa zaštitom ljudskih prava u BiH. Upozoreno je i na vanjski utjecaj zemalja poput Rusije koja i dalje podržava rukovodstvo RS-a i protivi se visokom predstavniku. Izvještaj je podsjetio i da je Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo sankcije Dodiku i drugim političarima i organizacijama iz RS-a, koje su još na snazi. Sjedinjene Države su sankcije ukinule. U kratkom izvještaju sumirana je i majska sjednica Vijeća sigurnosti UN-a.
“Ambasador James Kariuki, otpravnik poslova Ujedinjenog Kraljevstva pri UN-u, rekao je da budućnost BiH ne može biti talac razdorne politike. Ambasador je ponovio podršku Ujedinjenog Kraljevstva visokom predstavniku s punim ovlastima. Također je rekao da je UK i dalje duboko zabrinut političkom situacijom u BiH, te je pozvao stranke da odbace sve narative koji bi mogli imati učinak produbljivanja podjela”, navedeno je.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na pozive i komentare britanske vlade, navedeno je da je The Standing Group on Atrocity Crimes upozorio da se BiH suočava sa stvarnim rizicima. Grupa je pozvala Vladu da poduzme nekoliko mjera za ublažavanje tih rizika, uključujući raspoređivanje međunarodne mirovne podrške u BiH i doprinos nezavisnim inicijativama za izgradnju mira. Istaknuto je i da je na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o BiH u oktobru 2025. Ujedinjeno Kraljevstvo potvrdilo podršku mandatima EUFOR-a Althea, OHR-a i težnjama BiH za euroatlantskim integracijama.
A tokom usmenih pitanja u Domu lordova 2. juna, Vlada UK-a je potvrdila predanost podršci miru i stabilnosti u BiH.
“Baronesa Jenny Chapman iz Darlingtona istakla je da, kako se bliže oktobarski izbori u BiH, Vlada nastavlja angažman s međunarodnim partnerima povodom zabrinutosti zbog sve veće antidejtonske retorike, rizika od islamofobije i drugih razornih narativa u BiH”, stoji u izvještaju.
Naglašeno je da je baronesa podvukla važnost da se imenuje kandidat za novog visokog predstavnika u BiH koji je sposoban okupiti zajednice i osigurati kontinuiranu predanost Dejtonskom sporazumu.
Dr. Neven Anđelić sa Regent’s University London ističe da je Velika Britanija sebe donekle stavila u nezavidnu situaciju napuštanjem EU. Sada ponovno to vidimo i u slučaju imenovanja novog visokog predstavnika.
– Naime, na jednoj strani su evropske zemlje, EU – riječ koja je anatema u britanskoj politici – a Britanija je sa njima, ima identične stavove. Na drugoj strani su Sjedinjene Države, uz dodatak Italije. Dakle, istovremeno imamo i jedinice koje su razmještene u BiH. Britanija nije dio toga, jer opet postoji ime Evropa u nazivu. Kroz te formalne probleme, zapravo, preslikava se britanska politika. Istovremeno, ovo zasjedanje Doma iskazuje da postoji određeni fokus na BiH, na bezbjednost u Evropi i sagledavanje potencijalnih drugih sila koje nemaju identične stavove sa Velikom Britanijom. Prvenstveno se tu misli na Rusiju, kaže dr. Anđelić.
Objašnjava da se u tom kontekstu sagledavaju interni politički događaji u BiH, uloga Milorada Dodika, zvanične politike unutar jednog od entiteta (RS), ali i generalno svjesnosti o stanju u zemlji u kojoj nema kvalitativnih pomjeranja. Podrška Ujedinjenog Kraljevstva BiH se, ističe, višekratno naglašava. Ali, treba imati na umu da je Vlada preokupirana sopstvenim problemima i realnost je da BiH, ipak, nije pri vrhu liste prioriteta britanske Vlade.
Potvrda politike
– Prioriteti su prvenstveno interni. Dok mi razgovaramo, u Sjevernoj Irskoj su problemi bezbjednosne prirode, raste radikalna nacionalistička desnica u Velikoj Britaniji, ključni su i odnosi u svijetu, geopolitika, pristup prirodnim resursima, a sve to zajedno gura BiH prema dnu liste prioriteta, kaže dr. Anđelić.
Očekuje da će Dom lordova ponovno utvrditi već poznate politike Velike Britanije prema BiH, te je mišljenja da neće uslijediti ništa bitnije. Možda, ali je to – ističe – zakulisno, imaju neki plan, ideju po pitanju imenovanja visokog predstavnika.
– To ćemo saznati tek tokom rasprave, jer ovaj pripremljeni izvještaj je pun opštepoznatih fraza. To je, zapravo, priprema, podsjećanje za članove/ce Doma lordova na ono što je u pozadini. Samo neki od članova poznaju situaciju i imaju puno veći interes, i oni će reagovati tokom diskusije. Tada ćemo i saznati može li možda njihov utjecaj usmjeriti Dom lordova ka nekoj novoj poziciji, koja bi potom mogla donekle da utječe na politiku Vlade Velike Britanije, zaključuje dr. Anđelić.
Argument.ba
