Iako na prvi pogled izgleda da su plate, penzije i naknade “značajno porasle”, to nije nužno prednost ako se gleda kroz prizmu monetarne politike, inflacije i realne kupovne moći. Evo zašto:
1. Nominalni vs. realni rast
Brojevi na slici predstavljaju nominalni rast (izražen u konvertibilnim markama), ali ne uzimaju u obzir inflaciju.
Ako su cijene roba i usluga u istom periodu porasle za 40-50%, tada “povećanje plate” od 30% zapravo znači pad realne plate, jer za isti novac kupuješ manje.
Primjer:
– 2018. minimalna plata: 596 KM
– 2025. minimalna plata: 1000 KM
To je +68% nominalno.
Ali ako su cijene hrane, goriva, stanovanja i energije porasle 70-80% (što jesu u BiH između 2018-2025), realni rast je zapravo negativan.
2. Monetarna politika i inflacija
Bosna i Hercegovina ima currency board sistem, dakle KM je vezana za euro i Centralna banka ne može “štampati” novac proizvoljno.
To znači da se povećanje plata i potrošnje uglavnom ne događa kroz rast proizvodnje, nego kroz:
– veće zaduživanje države, ili
uvoznu inflaciju (veće cijene iz inostranstva).
Rezultat:
Više novca cirkuliše u ekonomiji, ali bez većeg domaćeg proizvodnog učinka.
Time rastu cijene, a ne realni standard.
3. Rast plata bez produktivnosti
Ako plate rastu administrativno (odlukom vlade, a ne kroz rast produktivnosti), poslodavci moraju:
– podizati cijene proizvoda,
– smanjivati broj zaposlenih, ili
– prelaziti u neformalnu ekonomiju.
To izaziva troškovnu inflaciju, odnosno, lančani rast cijena kroz čitav sistem, što ponovo poništava nominalne koristi.
4. Realni BDP i struktura rasta
BDP Federacije BiH je porastao s 29,4 na 34,5 milijardi KM, negdje oko 17% nominalno.
Ali ako se uzme u obzir inflacijq od oko 25% u istom periodu, realni BDP je zapravo stagnirao ili blago pao.
To znači da je rast “na papiru”, dok realna proizvodnja i standard nisu značajno poboljšani.
5. Socijalni transferi i inflatorni pritisci
Povećanja poput dječijeg doplatka, invalidnina i pomoći su korisna socijalno, ali ako nisu praćena rastom realnih prihoda budžeta (npr. kroz proizvodnju i izvoz), država mora:
– povećati poreze ili
– zadužiti se, što dugoročno generiše fiskalni pritisak i inflaciju, napisao je Imamović na svom Facebook profilu.
Argument.ba
