Sjedinjene Američke Države rade na planu dugoročne podjele Gaze na dvije zone, “zelenu” pod međunarodnom i izraelskom vojnom kontrolom, gdje bi počela obnova, i “crvenu” koja bi ostala u ruševinama i bez ikakvog ozbiljnog procesa rekonstrukcije.
To otkrivaju američka vojna planiranja i dokumenti do kojih je došao The Guardian, kao i izvori upoznati s američkim prijedlozima.
Prema planu, strani vojnici bi se u početku rasporedili zajedno s izraelskim trupama na istoku Gaze, dok bi se razoreni pojas praktično presjekao duž tzv. “žute linije”, zone koju trenutno potpuno kontroliše Izrael.
Jedan američki zvaničnik, koji je insistirao na anonimnosti, izjavio je da bi cilj bio ponovno ujedinjenje Gaze, ali da je to “zasad samo aspiracija”.
“Trebat će vremena. Neće biti lako”, rekao je zvaničnik.
Ovakvi planovi otvaraju ozbiljna pitanja o tome koliko je Washington zaista posvećen političkom rješenju koje bi osiguralo palestinsku upravu nad Gazom, što je predsjednik SAD-a Donald Trump ranije obećao kao dio šireg mirovnog pristupa nakon proglašenog prekida vatre prošlog mjeseca.
Američki planovi se mijenjaju iz sedmice u sedmicu
Tokom sedmica nakon prekida vatre, američki prijedlozi su se mijenjali nevjerovatnom brzinom. Prvo su promovisali ideju ograđenih “alternativnih sigurnih zajednica” za Palestince, nešto poput mini-kampova, ali je taj koncept ove sedmice napušten.
Humanitarne organizacije, koje su ranije upozoravale da bi takvi izolovani kampovi bili opasni i neizvedivi, kažu da nisu ni obaviještene o odustajanju od tog modela.
U međuvremenu, bez jasnog plana za međunarodnu mirovnu misiju, povlačenje izraelskih snaga i masovnu obnovu, Gaza rizikuje da ostane u “limbu”, ni rat ni mir. Posrednici već upozoravaju na scenario u kojem bi Gaza ostala podijeljena, s redovnim izraelskim napadima, bez palestinske samouprave i vrlo ograničenom obnovom.
Glavni oslonac Trumpovog 20-tačnog prijedloga je formiranje međunarodnih stabilizacionih snaga (ISF). Vašington očekuje da će se početkom naredne sedmice izglasati nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koji bi tim snagama dao službeni mandat.
No, Trump je odbio da SAD šalju vlastite vojnike ili da finansiraju obnovu Gaze.
Dokumenti američke Centralne komande (CENTCOM) pokazuju da su planirali da jezgro ISF-a čine evropske snage, uključujući do 1.500 britanskih vojnika, do 1.000 francuskih, te pripadnike njemačke, holandske i nordijskih vojski za medicinsku i logističku podršku.
No, diplomati u Evropi ove planove ocjenjuju “nerealnim”, podsjećajući da je spremnost za nove misije nakon Iraka i Afganistana veoma niska. Do sada je samo Italija ponudila mogući doprinos trupama.
Jordan je u američkim dokumentima naveden kao mogući značajan doprinosilac, ali je kralj Abdullah to odlučno odbio, upozorivši da bi slanje jordanskih snaga u Gazu, gdje više od pola stanovništva Jordana ima palestinsko porijeklo, bilo politički eksplozivno i opasno za sigurnost njegove zemlje.
“Zelena” i “crvena” Gaza
Prema američkoj operativnoj zamisli, međunarodne snage bi se smjele kretati samo unutar “zelene zone”. Zapadno od “žute linije”, gdje Hamas ponovo uspostavlja kontrolu, one ne bi smjele djelovati.
Plan predviđa i to da strani vojnici preuzmu kontrolu nad ključnim prelazima, zajedno s izraelskim vojnicima. To je još jedna tačka koja zabrinjava evropske i azijske zemlje, koje strahuju da će biti uvučene u direktan sukob između Izraela i Hamasa ili optužene da učestvuju u održavanju izraelske okupacije.
Izrael bi, prema planu, tek “naknadno razmotrio uslove povlačenja”, bez ijednog roka kada bi se to moglo desiti.
Američki zvaničnici tvrde da bi obnova u zelenoj zoni postala magnet za Palestince: “Kako napreduje obnova i ljudi počnu normalno živjeti, drugi će htjeti da se presele tamo”, rekao je američki zvaničnik.
No, kritičari upozoravaju da je riječ o modelu koji podsjeća na američke promašaje iz Iraka i Afganistana, izolovane, ograđene zgrade i kvartovi bez stvarne kontrole nad okruženjem.
Gaza je danas razorena više nego ikad: preko 80 posto svih objekata je uništeno ili teško oštećeno, gotovo sve bolnice i škole su sravnjene, oko 1,5 miliona ljudi čeka hitne sklonišne materijale, više od 2 miliona Palestinaca živi u prenatrpanoj “crvenoj zoni”, uz minimalan pristup vodi i sanitarnim uslovima.
Izrael, uprkos potpisanom prekidu vatre, i dalje ograničava ulazak pomoći, uključujući čak i osnovne predmete poput šatorskih štapova, koje označava kao “dvojne namjene”.
Argument.ba
