Malo zapažena klauzula u sveobuhvatnim promjenama njemačke politike vojne službe izazvala je negodovanje nakon što je otkriveno da zakon zahtijeva od muškaraca do 45 godina da dobiju dozvolu od oružanih snaga prije bilo kakvog značajnijeg boravka u inostranstvu, čak i u mirnodopsko vrijeme.
Zakon, koji je stupio na snagu 1. januara, ima za cilj jačanje vojske i zahtijeva od svih 18-godišnjih muškaraca da popune upitnik kako bi se procijenila njihova podobnost za služenje u oružanim snagama, ali se ne zaustavlja prije regrutacije, piše Guardian.
Ako “modernizirani” model ne uspije privući dovoljno regruta, parlament će biti primoran raspravljati o ponovnom uvođenju obavezne vojne službe, rekao je ministar odbrane Boris Pistorius dok je zakon usvajao donji dom Bundestaga u decembru.
Utjecaj na milione građana
U sitnoj štampi, koja je uglavnom prošla ispod radara sve dok na njega nije skrenuo pažnju medijski izvještaj, navodi se da bi muškarci od 17 do 45 godina morali podnijeti zahtjev za dozvolu za napuštanje Njemačke na period duži od tri mjeseca.
Ova klauzula bi potencijalno mogla utjecati na milione njemačkih građana koji započinju bilo šta, od pauze od rada ili studiranja u inostranstvu do novog posla ili odsustva.
To je izazvalo uznemireno izvještavanje medija u zemlji u kojoj su promjene u politici vojne službe već dovele do uličnih protesta učenika koji podliježu novim zakonskim zahtjevima.
Ministarstvo odbrane potvrdilo je zahtjev o kojem je prvi izvijestio list Frankfurter Rundschau.
Glasnogovornik ministarstva rekao je da je novi zakon osmišljen kako bi se uspostavio okvir za regrutaciju ako je to potrebno, što znači da je neophodno znati gdje se potencijalni regruti nalaze u slučaju hitne potrebe.
„Prema formulaciji zakona, muškarci stariji od 17 godina obavezni su da zatraže prethodno odobrenje od nadležnog centra za karijeru Bundeswehra za boravak u inostranstvu duži od tri mjeseca“, rekli su. Zakon propisuje da ta obaveza prestaje sa 45 godina.
Politika zahtijeva odobrenje za boravak u inostranstvu duži period čak i izvan kriznih vremena, oživljavajući tako višedecenijsko pravilo. Međutim, ministarstvo je saopštilo da je to uglavnom ostalo bez posljedica za dotične muškarce.
„Uredba se već primjenjivala tokom hladnog rata i nije imala praktičnu važnost; posebno, ne podliježe sankcijama“, rekao je glasnogovornik.
Ministarstvo nije saopštilo koliko je ljudi ove godine podnijelo zahtjev za dozvolu.
Portparol je naznačio da će odobravanje perioda u inostranstvu biti rutinska praksa sve dok nije na snazi rekrutacija i dok se Njemačka ne suočava sa sigurnosnom krizom.
„Administrativnim propisima ćemo razjasniti da se ovlaštenje smatra datim sve dok je vojna služba dobrovoljna“, rekli su, dodajući: „Budući da se vojna služba prema važećem zakonu zasniva isključivo na dobrovoljnom učešću, takva ovlaštenja se, u principu, moraju dati.“
Glasnogovornik je rekao da će postojati široka mogućnost izuzeća od zahtjeva za autorizaciju, “djelimično kako bi se izbjegla nepotrebna birokratija”.
Međutim, ostalo je nejasno koju proceduru bi muškarci trebali koristiti da bi dobili dozvolu prije nego što ublažene regulative stupe na snagu ili koliko će to trajati.
Povećanje broja vojnika
Cilj ove politike je pronaći dovoljno dobrovoljaca kako bi se do 2035. godine broj vojnika povećao na 460.000, što bi se sastojalo od 260.000 aktivnih vojnika i 200.000 rezervista. Zemlja ima 182.000 aktivnih vojnika i nešto manje od 50.000 rezervista.
Obavezna vojna služba je obustavljena 2011. godine za vrijeme tadašnje kancelarke Angele Merkel.
Njemački kancelar Friedrich Merz želi stvoriti najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi usred povećane prijetnje od Rusije, od potpune invazije Kremlja na Ukrajinu, i sumnji u posvećenost SAD evropskoj sigurnosti pod Donaldom Trumpom.
Prošle godine, Njemačka je izuzela većinu odbrambenih rashoda od ustavne “kočnice duga”. Također je namijenila više od 500 milijardi eura (436 milijardi funti) za odbranu između 2025. i 2029. godine.
Argument.ba
