Iako su školska zvona označila početak školske godine, u pojedinim bh. školama sve je više praznih klupa, jer je broj upisanih učenika sve manji.
Bilježi se, takođe, i nastavak trenda smanjenja broja prvačića. Nadležni bez konkretnih rješenja.
Broj stanovnika u Bihaću svake je godine manji, a vidljivo je to i u školama. U bihaćkoj “Gornje Prekounje – Ripač” svake godine je najmanje 20 učenika manje, a ove godine najmanje prvačića. Dječija graja sve je tiša, kaže profesorica Ema Lipovača.
Ema Lipovala, profesorica razredne nastave u OŠ “Gornje Prekounje – Ripač” kaže da su prije imali po 36 učenika i po četiri odjeljenja u istoj ovoj školi, a sada je upisan jedan razred s 26 učenika.
– I to je ogroman broj u jednom razreda. Sada učim treći razred sa 16 učenika, to se čini kao mnogo, govori se kako se teško izlazi na kraj. A nekada sam ovdje radila s 36 đaka i to je bilo normalno – govori.
Osim što je učenika sve manje, zatvaraju se i škole. Brojne područne u Unsko-sanskom kantonu su trajno zaključane.
Nermina Delić, direktorica OŠ “Harmani II” govori da se sela gase.
– Zaista ne trebamo gledati obrazovanje kao trošak. Ako ima i jedno dijete, treba iznaći način da se zadrže škole i učitelji, jer bez škola selo ne živi i ono se potpuno gasi.
Zbog svega toga, onih koji žele raditi u prosvjeti je sve manje. I dok se školska zvona gase, alarm za uzbunu zvoni. Pitanje je – čuju li ga nadležni?
Denis Osmankić, ministar obrazovanja USK ističe:
– Imamo činjenicu da ljudi odlaze preko granice, ali ima i onih koji odlaze u penziju. Uspjevamo taj balans napraviti.
Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja USK smata da oni koji se nađu na listi tehnološkog viška, umore se jako brzo.
– Nije lako svaki dan biti u drugoj ustanovi. Ljudi kojima se ukaže mogućnost, odlaze. Već je jako teško pronaći određena zanimanja na području USK – rekla je Hadžić.
Demografske projekcije za iduće razdoblje nisu optimistične. Bez dobre pronatalitetne politike i mjera koje će pomoći roditeljima i učenicima, školska zvona bit će sve tiša, a redovi pred ambasadama sve duži.
Procjenjuje se kako je u posljednjih 10 godina broj đaka smanjen za više od 90.000, što znači da je izgubljen jedan cijeli grad. Dok se prosvjetari bore, demografi upozoravaju da je to samo vrh ledenog brijega, a glavni su razlozi su pad natalieta i loša ekonomska situacija.
Argument.ba
