S dolaskom hladnijih dana bilježi se nagli porast oboljelih od gripe. Ova sezonska virusna infekcija respiratornog sistema svake godine pogađa veliki dio populacije, a prepoznaje se po naglom početku, visokoj temperaturi, bolovima u mišićima i općoj iscrpljenosti.
Ako osjetite prve simptome, ključno je reagirati ispravno kako biste ubrzali oporavak i spriječili komplikacije. Donosimo ključne savjete stručnjaka o tome šta odmah poduzeti.
Ostanite kod kuće i odmarajte
Najvažniji prvi korak je strogo mirovanje. Gripa iscrpljuje organizam, a tijelu je potrebna energija za borbu protiv virusa. Ostanak kod kuće također sprječava širenje zaraze na kolege s posla, iz škole ili na sugrađane u javnom prevozu.
Snizite visoku temperaturu
Visoka temperatura je prirodni odbrambeni mehanizam tijela, ali ako prijeđe 38,5 °C ili izaziva jaku nelagodu, potrebno ju je snižavati.
Koristite antipiretike poput paracetamola ili ibuprofena prema uputama o lijeku.
Oprez s aspirinom: Osobe mlađe od 18 godina nikada ne bi smjele uzimati aspirin zbog rizika od rijetkog, ali ozbiljnog Reyeovog sindroma.
Prirodne metode: Pomažu i mlake kupke te stavljanje obloga.
Ključna je hidratacija
Zbog povišene temperature tijelo gubi puno tekućine, što može dovesti do dehidracije.
Pijte obilne količine tekućine: vodu, biljne čajeve s limunom i medom te tople supe.
Izbjegavajte kofein i alkohol jer oni dodatno potiču dehidraciju.
Olakšajte respiratorne simptome
Koristite fiziološku otopinu ili kapi za nos na bazi morske vode. Kapi za odčepljivanje nosa (dekongestive) nemojte koristiti duže od 5 do 7 dana.
Pastile za grlo i topli napici pomoći će umiriti iritaciju.
Ne uzimajte antibiotike na svoju ruku
Gripu uzrokuje virus, a ne bakterija. Antibiotici su potpuno neučinkoviti protiv gripe i njihovo neopravdano uzimanje može samo naštetiti vašem organizmu i razviti otpornost bakterija.
Kada je hitno potrebno posjetiti ljekara?
Većina zdravih osoba preboljet će gripu u roku od 7 do 10 dana uz kućnu njegu. Ipak, određeni simptomi znak su da je hitno potreban ljekarski pregled:
Teškoće s disanjem ili kratak dah
Pritisak ili bol u prsima
Trajna vrtoglavica, zbunjenost ili teška slabost
Temperatura koja ne pada ni nakon 4-5 dana ili se naglo vrati nakon što se stanje prividno popravilo
Nemogućnost zadržavanja tekućine (uporno povraćanje)
Poseban oprez vrijedi za rizične grupe – hronične bolesnike (osobe s bolestima srca, pluća, dijabetesom), trudnice, starije osobe i malu djecu. Ove grupe trebaju se javiti svom porodičnom ljekaru već na samom početku bolesti radi procjene i eventualnog uvođenja antivirusnih lijekova.
Argument.ba
