Kako rastu strahovi da bi Donald Trump mogao marginalizirati američke saveznike i sklopiti dogovor s Moskvom, zemlje na istočnom krilu Evropske unije pozivaju na veća izdvajanja za obranu kako bi osigurale daljnju potporu američkog predsjednika.
“Sad je trenutak da Evropa preuzme veću odgovornost”, izjavio je litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys u razgovoru za Politico tokom sastanaka s vodećim evropskim diplomatama u Bruxellesu ove sedmice. “Ne radi se samo o zemljama na granici – rat može izbiti puno brže nego što mislimo, a ne možemo sjediti skrštenih ruku i prebacivati odgovornost na jednu državu.”
Čelnici evropskih zemalja sastali su se jučer u Londonu kako bi usaglasili zajednički odgovor nakon što su SAD i Rusija održali direktne razgovore o normalizaciji odnosa. Zemlje Evropske unije održat će vanredni sastanak i 6. marta kako bi razradile planove za povećanje odbrambenih izdvajanja i dodatnu vojnu pomoć Ukrajini.
Litva, Poljska i druge zemlje koje graniče s Rusijom – koje već godinama upozoravaju svoje evropske partnere na važnost kolektivne odbrane – vide ovu situaciju kao priliku za promjene. Prema Budrysu, ako Evropa ne pokaže spremnost da sama osigura vlastitu sigurnost i istovremeno nastavi podržavati Ukrajinu, riskira da ostane po strani kad se bude odlučivalo o budućnosti kontinenta.
“Svaka država članica mora povećati izdvajanja za odbranu”
“Ako ne pokažemo Sjedinjenim Državama da smo spremni uložiti ozbiljna sredstva u odbranu, ne vidim razloga zašto bi EU ili Evropa uopće trebale sudjelovati u pregovorima kada oni započnu”, poručio je Budrys.
Poljska, koja trenutno predsjedava Vijećem Evropske unije u okviru svog šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja, pokušava postići isto, izjavila je za Politivo Magdalena Sobkowiak-Czarnecka, poljska državna sekretarka za evropske poslove.
“Svaka država članica mora povećati izdvajanja za odbranu”, naglasila je. “Od samog početka našeg predsjedavanja trudimo se uvjeriti partnere da na sigurnost gledaju na isti način kao i Poljska.”
“Kad je riječ o odbrambenim izdvajanjima, postoji jasna podjela među državama – i nije teško pogoditi koje žele ulagati više. No vidim da sve više njih shvata da moraju učiniti više”, dodala je. “Ne samo zbog mogućih mirovnih pregovora, već i zbog spoznaje da Evropa treba imati vlastitu strategiju i ne smije dopustiti da je drugi igrači na svjetskoj sceni iznenade.”
Poljska izdvaja najviše za oružje
Poljska je trenutno zemlja koja najviše ulaže u obranu unutar NATO-a, s budžetom koji iznosi 4.7 posto BDP-a. Litva je već najavila da će do 2026. povećati izdvajanja na 5 posto BDP-a – što je cilj koji Trump zahtijeva za cijeli savez. Poljska je također među državama koje traže ublažavanje fiskalnih ograničenja EU kako bi omogućila povećanje obrambenih izdvajanja, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala je da će poduzeti korake u tom smjeru.
“Ne možemo samo pasivno promatrati što rade drugi globalni igrači i onda donositi odluke – moramo djelovati unaprijed i postaviti vlastite ciljeve”, poručila je.
Uoči summita evropskih čelnika, predsjednik Evropskog vijeća António Costa poslao je državama članicama upitnik s tri ključna pitanja: kako bi mogao izgledati mirovni sporazum za Ukrajinu, koje su sigurnosne garancije potrebne i treba li Bruxelles imenovati posebnog izaslanika za pregovore. Odluka Washingtona da izravne razgovore s Moskvom održi bez sudjelovanja EU i Ukrajine šokirala je čak i najvjernije zagovornike transatlantskog saveza, koji sada strahuju da će ostati prepušteni sami sebi u odnosima s Rusijom.
“Ono što trenutno proživljavamo je nešto posve vanredno”, izjavio je jedan visoki evropski diplomat, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
“Ne znamo kako odgovoriti na izjave i objave novog američkog predsjednika jer su toliko nepredvidljive i nelogične… Još uvijek pokušavamo shvatiti što se događa, a ono što nam postaje jasno jest da se okreće protiv nas – okreće Sjedinjene Države protiv nas – i to ozbiljno potresa postojeće strukture.”
Argument.ba
