Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov (inače dobar prijatelj Milorada Dodika, op. “SB”) gotovo je potpuno gurnut u stranu u najvažnijem vanjskopolitičkom pitanju Moskve — pregovorima o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, rekla su ekskluzivno za Kyiv Independent dvojica ukrajinskih dužnosnika i jedan američki dužnosnik.
Lavrov je desetljećima bio javno lice ruske diplomacije i jedan od najprepoznatljivijih tvrdolinijaša Kremlja, pišu.
Od početka ruske sveobuhvatne invazije ostao je jedan od najglasnijih branitelja maksimalističkih zahtjeva Moskve, redovito napadajući Kijev i Zapad.
No, unatoč čestim komentarima o mirovnim pregovorima, dužnosnici upoznati s pregovorima tvrde da Lavrov ne sudjeluje u oblikovanju komunikacije Kremlja s Washingtonom.
“U osnovi, Lavrov tu nema nikakvu riječ; oni imaju druge kanale”, rekao je jedan visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima.
U centru ruskog vanjskopolitičkog aparata nalaze se tri osobe.
Najutjecajniji među njima je Jurij Ušakov, dugogodišnji pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina i jedan od najiskusnijih vanjskopolitičkih stratega Kremlja.
Ušakov, koji je ranije bio ruski veleposlanik u SAD-u, naširoko se smatra jednim od ključnih arhitekata moskovske vanjske strategije.
Lavrov je uglavnom zadužen za provedbu politike osmišljene negdje drugdje, prije svega kod Ušakova i samog ruskog predsjednika.
No kada je riječ o pregovorima s Trumpovom administracijom, kao glavni kanal Kremlja prema Washingtonu pojavio se drugi čovjek – Kiril Dmitrijev.
Dmitrijev, čelnik ruskog državnog investicijskog fonda, nije diplomat. Ipak, sada je jedan od najvažnijih posrednika između Moskve i Washingtona.
Prema riječima jednog ukrajinskog dužnosnika, Dmitrijev je zapravo postao “kanal” za Putinovu komunikaciju s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovim timom.
U stalnom je kontaktu s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom i odigrao je ključnu ulogu u lobiranju za odluke povoljne Moskvi, uključujući američka izuzeća od sankcija za ruski izvoz nafte morem nakon rata u Iranu.
Lavrovljev problem
Smanjena Lavrovljeva uloga, čini se, povezana je s njegovim tvrdim pristupom u pregovorima, piše Kyiv Independent.
Čak je i javno Lavrov često slao poruke koje su proturječile ili otežavale širu diplomatsku ofenzivu Moskve.
Sredinom aprila Lavrov je otvoreno rekao da se Rusiji ne žuri ponovno pokrenuti pregovore s Ukrajinom. Nedugo zatim glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov javno je zauzeo mekši ton, signalizirajući da je Moskva i dalje otvorena za dijalog.
Nekoliko dana poslije Lavrov je izravno optužio Trumpa da nastavlja politike uvedene za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, izjave koje su u Bijeloj kući mogle biti shvaćene kao uvredljive.
Nadalje, ranije ove godine Lavrov je u više navrata umanjivao sugestije da pregovori napreduju. Njegova je poruka ostajala gruba i jasna: ruski zahtjevi nisu predmet pregovora, a svako rješenje zahtijevalo bi da Ukrajina iste i prihvati.
Takva retorika sve se više sudarala s nastojanjima Bijele kuće da diplomatski angažman s Moskvom prikaže kao produktivan.
Propast summita u Budimpešti
Lavrov je, prema tim tvrdnjama, odigrao i središnju ulogu u rušenju onoga što je trebalo postati drugi summit Trumpa i Putina u Budimpešti u listopadu.
Trump je 16. oktobra objavio da planira održati još jedan summit s Putinom nakon, kako je rekao, produktivnog dvosatnog telefonskog razgovora s ruskim čelnikom, koji je navodno donio “napredak” prema okončanju rata.
No prije nego što je summit uopće mogao biti održan, Lavrov je telefonski razgovarao s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, a taj je razgovor praktički srušio cijelu inicijativu.
Iako je Bijela kuća javno opisala poziv kao “produktivan”, dužnosnici su zaključili da nema mnogo smisla nastaviti s pripremama summita jer Moskva nije bila spremna na ustupke.
Ubrzo nakon toga Trump je novinarima rekao da ne želi “gubiti vrijeme”.
Propali summit potaknuo je nagađanja u diplomatskim krugovima da je Lavrov izgubio naklonost unutar Kremlja i da bi mogao čak podnijeti i ostavku.
Lavrov je naposljetku ostao na dužnosti, ali dužnosnici upoznati s pregovorima kažu da je zapravo uklonjen s pregovaračkog kolosijeka.
Dmitrijev je sve više preuzimao izravnu provedbu moskovske strategije prema Washingtonu, uz blisku koordinaciju s Ušakovim, što pokazuju i procurile snimke njihovih razgovora.
Jedan američki dužnosnik rekao je za Kyiv Independent da Lavrov “nikada nije igrao veliku ulogu” u razgovorima s Washingtonom, unatoč tome što je i dalje ruski ministar vanjskih poslova.
Lavrov i dalje održava povremene kontakte s Washingtonom. Dana 5. maja telefonski je razgovarao s Rubiom, a službena saopćenja spominjala su razgovore o ruskom ratu protiv Ukrajine.
No američki dužnosnici jasno su dali do znanja da diplomatski angažman Washingtona nadilazi samog Lavrova.
“Razgovaramo i s Rusijom i s Ukrajinom kako bismo premostili njihove razlike i uspostavili uzajamno prihvatljive uvjete za pregovaračko rješenje”, rekao je jedan dužnosnik američkog State Departmenta za Kyiv Independent.
Za Kijev je slabljenje Lavrovljeva utjecaja toliko očito da ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova vidi malo razloga za izravan angažman s njim.
“S njim se nema o čemu razgovarati”, rekao je jedan ukrajinski dužnosnik.
Argument.ba
