Visoki predstavnik Christian Schmidt završio je karijeru u Bosni i Hercegovini. Kako je potvrđeno Politicki.ba, on će napustiti ovu dužnost.
Njegova demisija rezultat je ustrajnih napora klike Milorada Dodika, ali i udara koje su na njega paralelno i podmuklo vršile strukture koje predvodi Dragan Čović.
“Neće se to desiti odmah, da ne bi bilo očigledno, ali Schmidt je prošlost”, kaže jedan od diplomatskih izvora Politicki.ba.
Drugi precizira da se Schmidtov odlazak očekuje u prvoj polovini naredne godine.
Sagovornici Politicki.ba navode i da to ne znači gašenje Ureda visokog predstavnika, kao ni Bonskih ovlasti. One ostaju, ali kao krajnje sredstvo. U međuvremenu, izabrat će se novi visoki predstavnik, koji mora imati odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija! I to je – za sada – plan. Vašingtona.
Upozorenja Londona i Berlina
Planu se, za sada, posebno protive Njemačka i Velika Britanija. Zvanični London, a naročito Berlin, upozoravaju da bi provođenje tog “dila” bilo katastrofalno po dosadašnju politiku međunarodne zajednice. I to ne samo u BiH. Novi visoki predstavnik, po mjeri Milorada Dodika, ne bi imao nikakav autoritet. Njega već ne slušaju bosanski Srbi a bio bi neprijateljski dočekan i od Bošnjaka.
Nadalje, provođenje dogovora faktički znači eutaniziranje OHR-a.
Veliko je i pitanje šta će se dešavati sa brojnim odlukama visokih predstavnika.
Ovakva promjena na čelu OHR-a, uz to, otvara ‘dileme’ sudbine nekih od ključnih odluka visokih predstavnika. Posebno je u žiži status državne imovine.
Visoki su je predstavnici do sada više ili manje stabilno štitili. Sada se i to dovodi u pitanje.
Schmidt je već poduzeo i prvi korak u tom smjeru najavljujući “omekšanje” dosadašnjih odluka visokih predstavnika u vezi s tim. Kako je jučer objavila Istraga.ba, na zahtjev federalnog premijera Nermina Nikšića, inicirao je razmatranja o ublažavanjima.
“Pitanje državne imovine ističe se kao pitanje koje zahtijeva našu pažnju. Trenutna situacija, u kojoj je raspolaganje tom imovinom zabranjeno zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, stavlja one koji poštuju pravila u nepovoljan položaj. Zbog višeg nivoa usklađenosti s odlukom Ustavnog suda i zabranom raspolaganja, Federacija Bosne i Hercegovine je izloženija negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpunog zastoja. U trenutnom političkom kontekstu, nerealno je očekivati da se na državnom nivou može postići sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine uz saglasnost vlasti Rs. Međutim, za Bosnu i Hercegovinu je važno da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje poštuju vladavinu prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata”, kazao je Schmidt.
U nastavku navodi da je trenutna pravna situacija dovela do ozbiljne pravne nesigurnosti, pa čak i do blokade implementacije projekata na nivou entiteta, kantona i jedinica lokalne samopuprave.
“Ovo je posebno slučaj u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje vlasti ulažu napore da poštuju takozvanu zabranu raspolaganja državnom imovinom i relevantne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, dok vlasti Rs nastavljaju otvoreno da ih krše. Zbog toga su se povećali pozivi domaćih vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine za brzim rješavanjem ovog hitnog pitanja, uključujući uvođenje izmjena u takozvanu zabranu raspolaganja državnom imovinom. Ove izmjene bi, kako se tvrdi, mogle omogućiti realizaciju brojnih trenutno blokiranih projekata i pomoći u ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica”, navodi Schmidt.
Ovaj dio priče zorno svjedoči o apsurdnosti politike visokog predstavnika! On je mandat počeo jačanjem zaštite državne imovine. A završava ga erozijom i te odluke!
Puste želje ili šuplja priča
Schmidt je za visokog predstavnika imenovan 1. augusta 2022. godine. Prije nego se to desilo, u rijetkim istupima u javnost najavljivao je “obnavljanje pravne države” i “sveobuhvatnu borbu protiv korupcije”.
Kao pravnik, znao je i zna šta tu treba raditi. Kao visoki predstavnik, nije uradio. Na raspolaganju je imao i ima Bonske ovlasti. Ali ih je selektivno koristio, ponajmanje ili nikako za istinsko jačanje borbe protiv korupcije.
Prva odluka koju je potpisao, koristeći Bonske ovlasti, datirana je 12. aprila 2021. Nametnuo je izmjene i dopune zakona o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom države Bosne i Hercegovine.
Za razliku od svog prethodnika Valentina Inzka, koji sedam, od ukupno rekordnih 11 godina mandata, nije koristio ovaj izuzetni instrument, Schmidt je počeo sve više i više koristiti Bonske ovlasti. U prvoj godini mandata osam puta je posegnuo za njima.
U toj je godini nametnuo i dvije najvažnije i najdalekosežnije odluke koje i danas kompliciraju i opterećuju odnose u Bosni i Hercegovini, preciznije, entitetu Federacija. U izbornoj noći 2. oktobra 2022. promijenio je Izborni zakon BiH i Ustav entiteta F BiH. Efektivno je na 24 sata suspendirao političku volju Bošnjaka i ojačao politički položaj HDZ-a Dragana Čovića dajući mu novu nesrazmjernu političku moć distribucijom mandata delegata u Domu naroda F BiH.
Nezabilježeno masakriranje demokratije dovelo je i do protesta građana u Sarajevu i visokih tenzija. Odluku nije i neće promijeniti, a ostalo je da je u nekim kantonima jedan hrvatski glas bio jači i od desetak bošnjačkih!
Schmidt nije samo neselektivno koristio Bonske ovlasti.
Njegovi javni istupi redovno su izazivali burne reakcije, pa i skandale.
Schmidt će, po svemu sudeći, naredne godine otići kako je i došao. Praćen kontraverzama. A došao je voljom Angele Merkel koja je tada gasila požar u koaliciji sa Kršćanskom socijalnom unijom. Bavarski političar dobio je posao u BiH kako bi mu se – barem privremeno – zadovoljila ambicija, ali i stabilizirala koalicija u Njemačkoj. Njegova moć u BiH nije bila odraz ličnih sposobnosti, već okolnosti.
Murphy kao istinski visoki predstavnik
Najjači je bio kada je u BiH službovao agilni i robusni Michael Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država. Da se pitalo Murphyja, Schmidt bi bezmalo svaki dan donosio neke odluke i nametao izmjene.
No, Nijemac nije bio baš toliko agilan. Ali jeste slušao Murphyja. Kada je Murphy otišao, dobrano je isparila i njegova moć.
Na vlast u SAD došao je Donald Trump. Ekipa oko njega, koja se petljala u balkanske neprilike, nije mu bila naklonjena. Ali jeste Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću. Iako jeste nastojao pomoći i ojačati vođu bosanskohercegovačkih Hrvata, Čovićeva ljubav prema Dodiku i talovima s njim, bila je neuporedivo jača!
Schmidt je pokušao naći utočište na ovoj strani Atlantskog okeana – u evropskim državama. Evropska unija nevoljko je prihvatila tutorstvo. Velika Britanija željela je popuniti krater nastao američkim odlaskom. No, rupa se pokazala kao bezdan!
Da je sistem funkcioniranja međunarodne zajednice poremećen već se moglo vidjeti krajem prošle godine. Visoki je predstavnik 21. novembra 2024. nametnuo “Naredbu o podršci funkcioniranja Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih značajnih kulturnih institucija BiH”. I dan danas je ona mrtvo slovo na papiru.
17. juli ove godine bio je presudan. Schmidt je, uz podršku Evropljana, posegnuo za Bonskim ovlastima. Nametnuo je izmjene Zakona o budžetu BiH. Amerikanci su burno reagirali.
“E, dosta!” bila je poruka iz Vašingtona.
Trumpov katil ferman
Katil ferman Trumpove administracije sada je i operacionaliziran. Schmidt je za njih prestao biti visoki predstavnik.
“Išareti” su se mogli vidjeti i ranije. SAD su redovno bile nijeme na sjednicama Vijeća za provođenje mira i nisu imale zvanični stav na bilo kakve poteze Schmidta ili neka bitna dešavanja u BiH.
U medijima je već u to vrijeme cirkulirala spekulacija da se i Amerikanci povlače iz OHR-a. Uplata dotacije iz SAD, vitalne za funkcioniranje ove institucije, kasnila je. Kada je došla, bio je to paket – nenapisana, ali jasna poruka – Schmidt mora otići, OHR i Bonske ovlasti trebaju ostati. Ali pod našim uslovima.
Christian Schmidt nije (svjesno) uništio OHR. Ova institucija godinama se, uz svesrdni angažman diplomata, čerupala. Primjera je bezbroj i bivši visoki predstavnici mogli bi ispisati romane skandala.
Schmidt je vjerovatno imao dobru namjeru. Ali mu djela najčešće nisu bila takva. Štaviše!
Aktivnosti na izboru njegovog nasljednika još nisu počele. Glavni zamjenik Christiana Schmidta je američki karijerni diplomata Louis J. Crishock. On je i supervizor za Brčko.
Argument.ba
