Komisija za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održala je danas javno saslušanje novinara istraživača Anise Mahmutović i Adisa Mujdanovića povodom informacija o postupcima i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.
Tokom saslušanja su govorili o radu pojedinih privatnih visokoškolskih ustanova, s fokusom na Evropski univerzitet Kallos, Internacionalni univerzitet Brčko distrikta, Privrednu akademiju i Internacionalni univerzitet u Goraždu. Ukazali su na određene nepravilnosti u njihovom radu, povezanost s političkim strukturama, kao i na nerad nadležnih, prvenstveno Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Parlamenta.
Tokom izlaganja istaknute su i ozbiljne sumnje u zloupotrebe i korupciju pri zapošljavanju u javnom sektoru, uključujući moguće korištenje spornih diploma stečenih na pojedinim privatnim visokoškolskim ustanovama.
Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović pitao je postoji li saznanje da li je Nedeljko Stanković, kao član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja, glasao za dodjelu akreditacije univerzitetu s kojim je povezan. Mahmutović je rekla da nije prisustvovala tim sjednicama, ali da vjerovatno jeste.
Naglasila je da je Stanković i dalje tehnički u Upravnom odboru jer novi saziv nije potvrđen u Domu naroda Parlamenta BiH. Prema njenim riječima, ni direktor Agencije nije zvanično izabran, već je i ta funkcija u tehničkom mandatu, prenosi N1.
– Čuli smo da postoje lobiji koji utiču da pri tim izborima direktora agencije uvijek budu neki ljudi koji su bliski takvim vrstama univerziteta – rekla je Mahmutović.
Istovremeno je naglasila da tema nisu privatni univerziteti u cjelini, nego ustanove koje su, kako je navela, nastale prvenstveno uz političku podršku.
– Mi u BiH imamo ozbiljne privatne univerzitete koji rade vrlo kvalitetno prema nevjerovatno dobrim standardima, ali imamo i univerzitete koji su prvenstveno počeli raditi zbog političke podrške – kazala je.
Nema registra diploma, ali ima registara zaposlenih
Na pitanje postoji li objavljen registar osoba koje su stekle diplome na univerzitetima o kojima se govorilo, Mahmutović je odgovorila da takav registar ne postoji.
Novinar iz Brčkog Adis Mujdanović Mujdanović je ukazao na registar zaposlenih u Brčko Distriktu, koji je, kako je rekao, lično analizirao.
– Lično sam vršio analizu tog registra i stotine su ljudi sa ovih univerziteta koje pominjemo, pa čak i ovaj univerzitet Privredna akademija koji još nije akreditiran. Dakle, u periodu do 2022. godine kada oni nisu dobili akreditaciju, zaposleno je više stotina ljudi u javnom sektoru Brčko Distrikta, čime se krši direktno Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH – rekao je Mujdanović.
Medicinske diplome i zdravstvene ustanove
Poseban dio saslušanja odnosio se na medicinske fakultete i zdravstveni kadar. Borenović je pitao o studijskim programima medicine, biomedicine i zdravstva, a Mahmutović je pojasnila da, prema izjavi ministra obrazovanja Tuzlanskog kantona, Kallos nije imao licencu za rad tih studijskih programa u trenutku kada je odlučeno da mu se oduzme licenca za rad.
Na pitanje o tome gdje rade kadrovi sa takvih univerziteta, Mahmutović je navela da ne raspolaže potpunim podacima, ali da postoje informacije da rade u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. Dodala je da se za preciznije podatke o 18 ljekara treba obratiti predsjedniku sindikata ljekara u RS-u.
Na pitanje člana Komisije za borbu protiv korupcije Nenada Grkovića koliko u BiH ima privatnih fakulteta koji se bave medicinskim naukama, Mahmutović je navela više primjera: Goražde, Kallos, Evropski univerzitet u Brčko Distriktu, Privrednu akademiju, te određene ustanove u RS-u i Bihaću. Naglasila je da vjerovatno nije navela sve.
Kada je riječ o Privrednoj akademiji, upozorila je da se želi obrazovati medicinski kadar u okviru objekta u kojem se, kako tvrdi, nalaze autoškola, univerzitet i poliklinika.
Mujdanović je dodao da se u promociju tih studija ulaže veliki marketing, uključujući reklame sa popustima za upis medicine i zdravstvenih nauka.
– Ono što smo kolegica i ja uvidjeli generalno, što je poveznica za sve ove privatne univerzitete o kojima pričamo, je čisti biznis. Ništa drugo – rekao je Mujdanović.
Agencija daje akreditaciju, ali ne prati kvalitet rada?
U dijelu saslušanja otvoreno je i pitanje nadležnosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja. Mahmutović tvrdi da Agencija na sva pitanja o kvalitetu rada univerziteta odgovornost prebacuje na lokalna ministarstva.
– Nisu bili zainteresovani nikada da razgovaraju na temu. Sve što se ticalo kvalitete rada, bilo čega, prebacivali su na lokalne obrazovne institucije – rekla je.
Borenović je ocijenio da je neobično da institucija koja daje akreditaciju i radi evaluaciju nema informacije ili interes da prati daljnji rad takvih ustanova.
Goražde i diplome mailom
Borenović je pitao i za saznanja o Internacionalnom univerzitetu u Goraždu i navodima o lažnoj nastavi za studente iz Italije. Mahmutović je u odgovoru podsjetila na nedavno hapšenje predsjedavajućeg Gradskog vijeća Živinica Naila Jusića, navodeći da se jedan dio istrage odnosi upravo na diplome sa tog univerziteta.
– Naručivao ih je kao sa Temua, ako je vjerovati trenutno podacima iz istrage. Dakle, putem emaila je slao podatke i naručivao te diplome – ustvrdila je Mahmutović.
Dodala je da je Internacionalni univerzitet u Goraždu imao rješenje o uslovnoj akreditaciji na dvije godine, od 2021. do 2023, te naglasila da je i takav rad bio omogućen odlukama domaćih institucija.
Studenti i roditelji vrlo svjesni
Grković je pitao jesu li studenti takvih fakulteta svjesni težine profesija za koje se obrazuju, posebno kada je riječ o medicini. Mahmutović je odgovorila da jesu.
– Vrlo svjesni, da se razumijemo – rekla je, dodajući da su nakon objave jednog njenog teksta ljudi iz zdravstvenog sistema pitali šta će dalje biti s njihovim diplomama. Navela je i da su roditelji, uključujući i ozbiljne ljekare, tražili prečice za obrazovanje svoje djece.
Kao primjer je navela bivšeg direktora UKC-a Tuzla.
– Direktor Univerzitetskog kliničkog centra bivši gospodin Alen Husić doktorirao je vrlo brzo na Evropskom univerzitetu Kalos kako bi ispunio uslove da ga imenuju za direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli – ustvrdila je Mahmutović.
Dodala je i da dio studenata dolazi iz manjih sredina, privučen smjerovima koje ne mogu upisati na javnim univerzitetima ili zbog finansijskih razloga, ali da ima i mnogo imućnih porodica koje takve ustanove koriste kao alternativu nakon neuspjeha na javnim univerzitetima.
Mujdanović je upozorio da su mu pojedini ljekari iz javne zdravstvene ustanove u Brčkom rekli da već imaju probleme sa kadrovima koji dolaze sa privatnih univerziteta.
– Dolaze im ljudi koji nemaju srednju medicinsku školu završenu i steknu diplome na tim medicinskim, odnosno zdravstvenim naukama i dođu totalno neuki, bez ikakvog elementarnog poznavanja medicine – rekao je.
Dodao je da su mu stručnjaci iz medicine koji rade van BiH rekli da privatni medicinski fakultet može postojati samo ako iza njega stoji osoba besprijekorne biografije, što, kako je rekao, u ovom slučaju nije ni blizu.
Pranje diploma
Član Komisije Zlatan Begić je govorio o onome što je nazvao pokušajem pranja diploma, kada se sa diplomom privatnog fakulteta pokušava upisati drugi ili treći ciklus studija na državnim univerzitetima. Prema njegovim riječima, na fakultetu sa kojeg dolazi takve osobe se smatraju nedovoljno kvalifikovanim za upis na više cikluse studija.
Begić je rekao i da u BiH postoje kvalitetni državni univerziteti i kadrovi koji mogu raditi bilo gdje u svijetu, te da ih ne treba stavljati u istu ravan sa ustanovama o kojima se govorilo na saslušanju.
Član Komisije Jasmin Emrić zahvalio je novinarima na spremnosti da svjedoče i ocijenio da je riječ o ozbiljnom problemu političke sprege sa obrazovnim strukturama.
– Ozbiljan problem je ova politička sprega sa obrazovnim tim strukturama i ozbiljan je problem da u Upravnom odboru Agencije za razvoj visokog obrazovanja sjede profesori i doktori koji kreiraju ambijent za upravo ovakve privatne fakultete koji su rasadnici diploma koje se kupuju – rekao je Emrić.
Mahmutović je u odgovoru prokomentirala da se, dokle god su univerziteti formalno akreditirani, diplomama izdatim u tom periodu ne može osporiti vrijednost po postojećem okviru.
– Problem akreditacije, licenciranja rada, tu nam leže ključni problemi zašto imamo ovoliko ovih čudnih univerziteta i visokoškolskih ustanova na kojima se stiču diplome – poručila je.
Komisija za borbu protiv korupcije će obaviti i drugi dio javnog saslušanja, kojem će, kako je najavljeno, prisustvovati predstavnici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH.
Borenović je najavio i da će Komisija zatražiti informacije od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o dosadašnjim slučajevima koji se odnose na lažne diplome i nezakonitosti u visokom obrazovanju.
Argument.ba
