Govoreći na godišnjem okupljanju desnog centra u Kötcséu, mađarski premijer Viktor Orban iznio je oštaru kritiku EU-a, upozorivši da eurozona može doživjeti “haotičan i skup raspad” ukoliko se ne sprovedu duboke institucionalne reforme. Po njegovim riječima, Evropska unija je promašila svoj temeljni cilj da postane globalna politička i ekonomska sila, jer su njene institucije nedorasle savremenim izazovima.
Posebno je istaknuo problem funkcionisanja eurozone, tvrdeći da je valuta razočarala jer nema oslonac u zajedničkoj fiskalnoj politici. Kao rješenje, Orban je predložio prestrukturiranje EU-a u sistem “koncentričnih krugova” — od šireg saveza fokusiranog na energetsku i sigurnosnu saradnju, preko zajedničkog tržišta i eurozone, do najintegriranijih članica s političkom unijom. Taj model, kako tvrdi, nije isto što i “Evropa različitih brzina”, već pokušaj očuvanja EU-a u vremenu rastućih podjela.
Orban je također optužio Bruxelles da koristi rat u Ukrajini kao izgovor za mutualizaciju duga, što je, prema njegovim riječima, prvi korak ka uspostavi federalne superdržave. U tom kontekstu, kritikovao je planirano proširenje EU-a na Ukrajinu, ocijenivši da bi to značilo trajni konflikt s Moskvom. Umjesto toga, zagovara sklapanje sigurnosnog pakta između EU-a i Rusije.
Opozicija jača: Péter Magyar kao kontrateža Orbánovoj retorici
Istovremeno, svega nekoliko stotina metara od Fideszove konferencije, opozicioni lider Péter Magyar organizovao je miting koji je privukao više hiljada građana. Iako su proruski nastrojeni mediji bliski vlasti najavljivali moguće incidente, događaj je protekao mirno, pod snažnim policijskim nadzorom.
Za razliku od zatvorenog, elitističkog ambijenta Orbanove govorne pozornice — koja je bila nedostupna medijima, Magyar je demonstrirao pristup otvorenosti i direktne komunikacije s građanima. U simboličnoj poruci, nazvao je Orbana “turskim carem”, kritikujući njegovu autoritarnu političku praksu.
Magyar je tom prilikom predstavio alternativnu političku viziju: demokratsku, ekološki održivu i inkluzivnu Mađarsku, oslobođenu od partitokratske kontrole nad institucijama. Poseban fokus stavio je na modernizaciju obrazovanja i zdravstva, održivost, te podršku malim preduzetnicima. Naglasio je da je “nacionalno jedinstvo ozbiljna odgovornost”, a ne samo politički slogan.
Među kadrovskim pojačanjima Tisze predstavljeni su Agnes Forsthöffer, ekspertica za turizam, i ekonomista András Kárman — bivši državni sekretar u prvoj Orbánovoj vladi, s iskustvom u EBRD-u i Erste banci. Orban ga je odmah optužio da predstavlja interese stranog kapitala, iako je u tom periodu država bila suvlasnik banke. Kárman je uzvratio optužbama da vlada vodi ekonomsku politiku sličnu “ruskom ruletu”, te najavio vraćanje ukinutih poreznih olakšica za male poduzetnike (KATA sistem).
“Nacionalne konsultacije” protiv opozicije
Kao direktan odgovor na jačanje Tisze, Orban je najavio pokretanje “nacionalnih konsultacija” protiv navodnih poreznih prijedloga te stranke. Iako je Tisza demantovala autentičnost curenih dokumenata i predstavila vlastite porezne prijedloge, uključujući smanjenje poreza na minimalac i uvođenje poreza na velike imovine — Fidesz koristi narativ da bi opozicija ugrozila standard građana. Analitičari ovu kampanju vide kao znak da Fidesz Tiszu doživljava kao ozbiljnu prijetnju uoči izbora 2026.
Kötcse 2025. nije bio samo politički skup, već simbolički prikaz dva suprotstavljena pogleda na budućnost Mađarske. S jedne strane, Orbanov model nacionalnog suvereniteta, euroskepticizma i oslanjanja na Rusiju; s druge, Magyarova vizija modernizirane, demokratske i evropski integrirane države. U tom sukobu ideja, naredni izbori neće biti samo političko, već i vrijednosno preispitivanje puta kojim Mađarska želi krenuti.
Argument.ba
