‘Seizmički potres’, ‘društveno-politički zemljotres’, ‘prekretnica za Njemačku’. Tako su politički analitičari i brojni mediji opisali zapanjujuću pobjedu antiimigracijske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na lokalnim izborima u Njemačkoj u nedjelju. Je li to pretjerivanje?
Saska-Anhalt jedna je od najmanjih među 16 njemačkih saveznih pokrajina. Ima svega 1,7 miliona od ukupno 59 miliona birača s pravom glasa u cijeloj zemlji.
Koliko onda političko raspoloženje u toj pokrajini može biti značajno, posebno s obzirom na to da AfD za dlaku nije uspio osvojiti apsolutnu većinu?
Odgovor: veoma značajno.
Prije svega, u samoj Njemačkoj.
Glasanje je možda bilo regionalno, ali njegove posljedice osjećaju se na nacionalnom nivou. Uvjerljiva pobjeda AfD-a dodatno pojačava pritisak na već ozbiljno uzdrmanu centrističku koalicionu vladu u Berlinu. Mogla bi se pokazati i kao posljednji ekser u političkom kovčegu duboko nepopularnog konzervativnog njemačkog kancelara Friedricha Merza. On je obećao da će drastično smanjiti popularnost AfD-a, piše BBC.
Ovi politički problemi dodatno će oslabiti Njemačku, najmoćnijeg igrača Evropske unije, i skrenuti joj pažnju u trenutku kontinentalne krize – dok se Evropa pokušava nositi s ruskom agresijom, carinskim ispadima američkog predsjednika Donalda Trumpa i ekonomskom prijetnjom iz Kine.
Rezultat u Saskoj-Anhalt također izaziva duboko preispitivanje širom Njemačke, zemlje nad kojom se i dalje nadvija nacistička prošlost. Ovo je prva tako uvjerljiva izborna pobjeda jedne tvrdo desne nacionalističke stranke – koja joj daje stvarnu šansu da preuzme vlast, u ovom slučaju na regionalnom nivou – od pada Trećeg Reicha 1945. godine.
Njemačke vlasti označile su AfD, djelimično, kao antidemokratsku stranku, dok je niz njenih regionalnih ogranaka, uključujući onaj u Saskoj-Anhalt, označen kao krajnje desničarski ekstremistički.
Dobro je poznato da je AfD posebno popularan u istočnoj Njemačkoj, ali sada je, prema anketama, i najveća politička stranka na nacionalnom nivou.
Čini se da je njemački politički mainstream iznevjerio birače. Šta sada može učiniti najveća evropska ekonomija i najmnogoljudnija evropska država, ne računajući Rusiju?
Trumpov interes za AfD
Mala Saska-Anhalt izaziva velike političke valove i izvan Njemačke.
Niko drugi do američki predsjednik u nedjelju je vrlo brzo na svojoj platformi Truth Social objavio rezultate izlaznih anketa iz Saske-Anhalt.
Antiimigracijska, anti-woke poruka AfD-a i slogan „Njemačka Nijemcima“ veoma su bliski MAGA poruci Donalda Trumpa [Make America Great Again – Učinimo Ameriku ponovo velikom]. Zajedno s nizom drugih nacionalističkih stranaka u Evropi, AfD u velikoj mjeri preuzima elemente Trumpovog političkog recepta – potkopavanje povjerenja u mainstream medije, dovođenje u pitanje nepristrasnosti sudija i obećanja da će „Njemačku ponovo učiniti velikom“.
Zanimljivo je, međutim, da se ime američkog predsjednika rijetko spominje tokom predizbornih kampanja u Evropi. Političari su itekako svjesni koliko je nepopularan među biračima.
Ubrzo nakon objave Donalda Trumpa na društvenim mrežama u nedjelju navečer oglasio se i utjecajni ruski biznismen Kirill Dmitriev, izvršni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja. Rezultat AfD-a nazvao je ‘historijskim’, njemačku saveznu vladu ‘diskreditiranom’, a njemačkog kancelara ‘poniženim’, uporedivši Friedricha Merza s donedavnim britanskim premijerom Keirom Starmerom, koji je ovog ljeta bio primoran podnijeti ostavku.
Zašto Rusija ima interes
Možda se pitate kakav interes Rusija ima za njemačke regionalne izbore i šta je značila Dmitrievljeva prozivka Velike Britanije?
Njemačka vlada najveći je pojedinačni donator Ukrajini, dok je poznato da je Velika Britanija Kijevu osigurala projektile korištene za napade unutar ruske teritorije. To je duboko razljutilo Moskvu.
AfD, za razliku od njih, ima prilično proruski stav. Želi obustaviti slanje vojne pomoći Ukrajini, ukinuti sankcije Moskvi i ponovo početi kupovati znatno jeftinije ruske energente. Energetski intenzivna njemačka industrija pretrpjela je ogroman ekonomski udar nakon što je zemlja obustavila uvoz ruskih energenata poslije ruske invazije na Ukrajinu punog obima 2022. godine.
Blaži pristup AfD-a prema Rusiji ima dodatnu privlačnost u istočnoj Njemačkoj, koja je i dalje znatno siromašnija od zapadnog dijela zemlje. I to uprkos činjenici da je Njemačka potrošila između 2,3 i tri biliona eura – zavisno od izvještaja i toga uzima li se inflacija u obzir – kako bi pomogla integraciju nekadašnjeg komunističkog dijela zemlje nakon pada Berlinskog zida 1989. godine.
Saska-Anhalt najsiromašnija je njemačka pokrajina, a tamo se, kao i u velikom dijelu istočne Njemačke, među biračima često susreće fenomen poznat kao „Ostalgie“ – u suštini „istočna nostalgija“ za, kako se smatra, stabilnijim vremenima pod komunizmom.
Reakcije stranaka širom Evrope
Izbore u Saskoj-Anhalt pažljivo je pratila i Evropska unija.
Narednih 12 mjeseci bit će period intenzivnih izbora širom EU. Glasanje se očekuje u ključnim državama poput Francuske, Italije, Španije i Poljske. U Briselu strahuju da bi „ekstremne“ stranke, i lijevo, ali posebno desno na političkom spektru, mogle profitirati širom kontinenta.
Lider španske nacionalističke stranke Vox Santiago Abascal objavio je u nedjelju na X-u da pobjeda AfD-a u Saskoj-Anhalt predstavlja ‘veliku nadu za Njemačku i Evropu’.
Nasuprot tome, francuski ministar za Evropu Benjamin Haddad, saveznik centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona, upozorio je: ‘Ovo je ozbiljan trenutak u Evropi, gledamo kako krajnja desnica pobjeđuje na regionalnim izborima u Njemačkoj.’
Ni AfD, niti druge evropske stranke označene kao ‘ekstremna desnica’ ili ‘tvrda desnica’, ne prihvataju takve etikete. Također se međusobno razlikuju po tonu i stranačkim programima. Francusko Nacionalno okupljanje pod vodstvom Marine Le Pen izbacilo je AfD iz svoje grupacije u Evropskom parlamentu prije dvije godine jer ga je smatralo previše ‘radikalnim’. Ono što je tim strankama ipak uglavnom zajedničko jesu antiimigracijska platforma i snažne nacionalističke poruke. A to ozbiljno zabrinjava EU.
Bilo da je riječ o pokliču ‘Njemačka na prvom mjestu’, ‘Italija na prvom mjestu’ ili ‘Francuska Francuzima!’, u Briselu postoji zabrinutost da uspon nacionalističkih stranaka narušava evropsko jedinstvo upravo u trenutku kada vanjski događaji zahtijevaju više zajedništva nego ikada.
Nacionalističke stranke poput AfD-a ili italijanske Lige uglavnom su izrazito euroskeptične, ali u Briselu poručuju da Evropa mora ostati ujedinjena kako bi se, naprimjer, suprotstavila pritiscima Donalda Trumpa ili efikasno zaštitila evropske kompanije od kineskog dampinga robe.
Evropski odbrambeni krugovi također upozoravaju da pukotine u evropskim sankcijama protiv Rusije ili slabljenje podrške članstvu u NATO-u, kakvo se, naprimjer, može vidjeti kod Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen ili njemačkog AfD-a, samo ohrabruju Moskvu.
Sigurnosni zvaničnici tvrde da države moraju ostati zajedno kako bi zaustavile Rusiju u Ukrajini, jer će u suprotnom Kremlj biti u iskušenju da napadne teritoriju NATO-a, poput baltičkih država.
Činjenica je da su evropski birači itekako svjesni tih vanjskih prijetnji i njihovog utjecaja na život kod kuće. Zabrinuti su zbog posljedica ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, zbog urušavanja zdravstvenih sistema u vlastitim državama te sve slabije ekonomske sigurnosti za sebe i svoje porodice. Nekontrolirana imigracija i sigurnost na ulicama također predstavljaju velike razloge za zabrinutost.
I upravo tu značaj glasanja u Saskoj-Anhalt dolazi do punog izražaja – kao trepćuće crveno upozorenje tradicionalnim političkim strankama, ali i institucijama širom Evrope poput pravosuđa i sigurnosnih službi. AfD ih odbacuje kao sebični ‘establišment’.
Birači na ovom kontinentu osjećaju se izgubljeno i iznevjereno od stranaka koje su podržavali iz izbora u izbore tokom nekoliko decenija. To što sada na izborima gledaju desno ili lijevo ne znači da su svi odjednom postali ekstremisti.
Predizborni slogan AfD-a u Saskoj-Anhalt bio je optimistični ‘Sve je moguće!’ – uz obećanje da će Nijemcima vratiti osjećaj ponosa na vlastitu zemlju. Do sada neiskušan i neprovjeren na vlasti, AfD je stranka kojoj je, čini se, sve više ljudi spremno pružiti priliku, piše BBC.
Argument.ba
