Nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, bivši tužilac Međunarodnog suda u Hagu Džefri Najs (Geoffrey Nice) otvorio je pitanje koje, prema njegovim riječima, i dalje nije u potpunosti razjašnjeno, kako je Mladić 10. i 11. jula 1995. godine znao da može ući u Srebrenicu i počiniti genocid.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Najs je naveo nekoliko mogućih scenarija. Prema njegovim riječima, Mladić je mogao raspolagati obavještajnim podacima, samostalno procijeniti situaciju na terenu ili dobiti signal od nekoga sa Zapada.
– Pitanje na koje je Mladić možda mogao dati odgovor, a možda ga je već dao nekom drugom, ne znam, jeste: Kako je znao da može da učini ono što je učinio? Vjerovatnoća da će to pitanje biti u potpunosti rasvijetljeno sada je nešto manja jer njega više nije moguće pitati. Ostaje da se nadamo da istina ipak neće biti izgubljena – kazao je Nice.
Dokazi nikada nisu povezani
Najs, koji je pred Haškim tribunalom zastupao optužnicu protiv bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, istakao je da nije siguran da je o ovom pitanju ikada donesen konačan i nedvosmislen zaključak.
– Iako postoji mnogo dokaza koji upućuju barem na dio vjerovatno relevantne pozadine događaja – kazao je Najs, dodajući da su ti dokazi javno dostupni na različitim mjestima, ali da protokom vremena nikada nisu sistemski povezani i stavljeni u središte pažnje.
Posebno je podsjetio na događaje s kraja maja 1995. godine, kada su tadašnji francuski predsjednik Žak Širak (Jacques Chirac) i britanski premijer Džon Mejdžor (John Major) zatražili od američkog predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton) da odustane od upotrebe zračne avijacije za zaštitu Srebrenice, koja je tada bila pod zaštitom UN-a.
“Tihi dogovor” o Srebrenici
– Klintonov najuži tim je prihvatio taj prijedlog 28. maja. To se nazivalo “tihim dogovorom”, odnosno tajnim sporazumom. Takav pristup odbrani Srebrenice nije prenesen holandskim vojnicima koji su tamo bili raspoređeni, niti bosanskim Muslimanima – objasnio je Nice.
Bivši tužilac govorio je i o stanju međunarodnog prava i mogućnosti formiranja međunarodnog suda poput Haškog tribunala u današnjim okolnostima.
Prema njegovim riječima, međunarodni poredak danas je znatno oslabljen u odnosu na devedesete godine prošlog stoljeća, a tome su, kako smatra, doprinijeli pojedini lideri, među kojima ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp (Trump), kao i kineski predsjednik Si Điping (Xi Jinping).
– Po mom mišljenju, znatno su smanjeni izgledi da međunarodno humanitarno pravo pozitivno utiče na razvoj svijeta. To se dogodilo zato što čelnici velikih država ne žele da budu predmet istraga, ili da im sude i da ih osuđuju male države – zaključio je Najs.
Argument.ba
