Gotovo četiri od pet osoba koje počine samoubistvo u Bosni i Hercegovini su muškarci. Stručnjaci upozoravaju da se iza ovih zabrinjavajućih podataka često kriju neprepoznata depresija, društvena stigma i izostanak pravovremene psihološke pomoći.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od 2020. do 2024. godine evidentirana su 1.644 samoubistva, od čega su 1.272 počinili muškarci, a 372 žene. Sličan trend nastavljen je i tokom 2025. godine. U Federaciji BiH zabilježena su 144 samoubistva, među kojima 110 muškaraca, dok je u Republici Srpskoj od 131 slučaja njih 101 bio muškarac. U Brčko distriktu svih sedam evidentiranih slučajeva odnosilo se na muškarce.
Zašto muškarci rjeđe traže pomoć?
Psihijatrica i psihoanalitička psihoterapeutkinja dr. sc. Aneta Sandić upozorava da društvena očekivanja često sprečavaju muškarce da otvoreno govore o svojim emocionalnim problemima. Tradicionalni stav da muškarci moraju biti snažni, ne pokazivati slabost i samostalno rješavati probleme može dovesti do potiskivanja osjećaja i odgađanja traženja stručne pomoći. Muškarci se psihijatru ili psihoterapeutu često obraćaju tek kada psihičke poteškoće ozbiljno naruše njihovo svakodnevno funkcionisanje.
Depresija ne mora uvijek izgledati kao tuga
Poseban problem predstavlja činjenica da se depresija kod muškaraca može manifestovati na načine koje okolina ne prepoznaje. Umjesto otvorenog pokazivanja tuge, mogu se javiti razdražljivost, izljevi bijesa, povlačenje, pretjerano posvećivanje poslu, zloupotreba alkohola ili druga rizična ponašanja. Prema riječima stručnjakinje, gubitak zaposlenja, finansijski problemi, razvod i usamljenost mogu dodatno produbiti psihičku krizu. Kod starijih muškaraca značajni faktori mogu biti odlazak u penziju, narušeno zdravlje i gubitak svakodnevne rutine.
Postoje znakovi koje porodica ne smije ignorisati
Sandić upozorava da posebnu pažnju treba obratiti na izražavanje bezvrijednosti, osjećaja da je osoba teret drugima, naglo povlačenje iz društva ili neuobičajeno sređivanje ličnih poslova. Takve promjene ne treba olako pripisivati stresu ili prolaznom lošem raspoloženju. U slučaju ozbiljnih upozoravajućih znakova važno je otvoreno razgovarati s osobom, pružiti joj podršku i potražiti stručnu pomoć. Ako postoji neposredna opasnost, potrebna je hitna medicinska intervencija.
Slična statistika i u Evropskoj uniji
Problem nije karakterističan samo za Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Eurostata, tokom 2023. godine u Evropskoj uniji evidentirano je 48.370 smrti usljed samoubistva, a muškarci su činili 76,4 posto. Stručnjaci naglašavaju da su pravovremeno prepoznavanje depresije, dostupna psihološka podrška i smanjenje stigme ključni za prevenciju.
Traženje stručne pomoći nije znak slabosti, već važan korak u zaštiti mentalnog zdravlja i života.
Argument.ba
