Velika studija koja je obuhvatila 395.831 osobu pokazala je da bi jedan pokazatelj mogao biti nešto precizniji od indeksa tjelesne mase (BMI) u procjeni rizika od srčanog udara. Riječ je o indeksu zaobljenosti tijela (BRI), koji uzima u obzir obim struka i visinu.
Istraživači su pratili osobe u dobi od 40 do 70 godina tokom prosječno 13,3 godine. U tom periodu zabilježeno je 14.419 slučajeva srčanog udara.
Koja se tjelesna mjera pokazala najkorisnijom?
Prema rezultatima studije objavljene u časopisu Journal of Health, Population and Nutrition, indeks zaobljenosti tijela (BRI) pokazao se najboljim među šest analiziranih pokazatelja u procjeni rizika od infarkta.
Za razliku od BMI-ja, koji se izračunava na osnovu visine i tjelesne težine, BRI uzima u obzir obim struka u odnosu na visinu. Tako pruža dodatni uvid u raspodjelu masnog tkiva, naročito u predjelu stomaka.
Osobe s najvišim vrijednostima BRI-ja imale su 52 posto veći rizik od infarkta u poređenju s osobama s najnižim vrijednostima.
Poređenja radi, kod osoba s najvišim vrijednostima BMI-ja zabilježen je 32 posto veći rizik, dok je kod osoba s najvećim obimom struka rizik bio veći za 40 posto.
Istraživači su analizirali i druge pokazatelje, uključujući indeks struka prilagođen tjelesnoj težini, površinu tijela i indeks oblika tijela.
Znači li to da BMI više nije važan?
Ne. Iako je BRI pokazao nešto bolje rezultate, razlike u preciznosti između analiziranih pokazatelja bile su male. Kod žena su BRI i indeks struka prilagođen tjelesnoj težini imali sličnu sposobnost procjene rizika.
Autori studije naglašavaju i da BRI ne mjeri direktno količinu masnog tkiva oko unutrašnjih organa. Također, rezultati ne dokazuju da veća vrijednost ovog indeksa sama po sebi uzrokuje infarkt.
Zbog toga još nema dovoljno dokaza da BRI zamijeni BMI u svakodnevnoj medicinskoj praksi. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko ovaj pokazatelj može unaprijediti procjenu kardiovaskularnog rizika.
Šta je važno znati za zdravlje srca?
Tjelesna težina nije jedini pokazatelj zdravlja srca. Na rizik od infarkta utječu i krvni pritisak, nivo holesterola, šećer u krvi, pušenje, fizička aktivnost i porodična historija bolesti.
Zbog toga nijedna pojedinačna mjera ne može pouzdano procijeniti ukupni rizik. Ako imate faktore rizika za srčana oboljenja, razgovarajte s ljekarom o odgovarajućim pregledima i načinima prevencije.
Argument.ba
