Max Primorac, analitičar za The Heritage Foundation i hrvatsko-američki lobista, objavio je novu političku analizu za kontroverzni think thank sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, u kojoj je pozvao na promjenu američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Analiza naslova “Bosna i Hercegovina: Okončanje neuspjeha u izgradnji nacije”, Primorac daje osvrt na trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, kroz prizmu lobiranja koja dosta sliči na narativ Roda Blagojevića, kontroverznog lobiste Milorada Dodika. Primorac je od ranije poznat kao lobista za interese Hrvatske demokratske zajednice u BiH.
U svom tekstu, navodi da je ključni korak ukidanje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), te preustroj države u tri etničke jedinice što zagovara HDZ kroz uspostavljanje ‘trećeg entiteta’.
“Projekat izgradnje nacije u Bosni i Hercegovini je propao. Vrijeme je da se okonča”, govori Primorac u uvodu. Glavni krivac za ovo jeste utjecaj međunarodne zajednice, posebno visokog predstavnika za kojeg je rekao da ima “totalitarne ovalsti kao imperijalni namjesnik”.
Za pogoršanje etničkih odnosa, Primorac je iznio i uzeo kao referentnu neuobičajenu statistiku – mješovitih brakova.
“Prije rata, mješoviti brakovi činili su respektabilnih 13 posto svih brakova. Danas mješoviti brakovi čine tek 4 posto ukupnog broja, što ukazuje na stepen pogoršanja međuetničkih odnosa”, piše Primorac.
Dodao je i da ovlaštenja samog OHR-a nisu u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, već da proizilaze iz Vijeća za implementaciju mira (PIC).
Identiteti i narodi Bosne i Hercegovine
Primorac se opire u analizi konceptu građanske države, te spominje ‘fiktivni bosanski identitet’.
“Građanska država koja zamjenjuje etničku pripadnost kao okvir upravljanja poklapa se s političkim ciljem većine muslimana da uspostave centraliziranu unitarnu državu.
‘Jedan čovjek, jedan glas’ dovelo bi do većinske vlade u zemlji kojoj nedostaju demokratske norme. za katoličke Hrvate i pravoslavne Srbe, takva država bi smatrala svoja suverena prava neprihvatljivo podređenim vladavini muslimanske bošnjačke većine. To bi bilo u suprotnosti s ustavom BiH koji zemlju definira kao tri zajednice: bošnjačku, hrvatsku i srpsku”, poručio je Primorac, očigledno zaboravljajući i Ostale, koji nisu konstitutivni, ali čine narode Bosne i Hercegovine.
“‘Bošnjački’ identitet – koji su isključivo iskazivali muslimani iz BiH – postao je zvaničan tek 1993. godine, nakon nasilnog raspada komunističke Jugoslavije. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 1991. godine, proveden prije rata, pokazao je da se samo 1.285 osoba izjasnilo kao “Bošnjaci”, a 10.727 kao “Bosanci”, dok se skoro 2 miliona izjasnilo kao Muslimani.
Sistematska međunarodna kampanja za stvaranje neetno-religijskog građanskog identiteta ne samo da krši Daytonski sporazum, već ne uspijeva ni da dobije na značaju unutar zemlje.
Primjećujući neuspjeh ovog poduhvata izgradnje nacije, Evropska inicijativa za stabilnost sa sjedištem u Berlinu kritikovala je OHR zbog vođenja zemlje kao ‘evropskog radže’ bez ikakvih kontrola i ravnoteže svojih ovlasti i bez odgovornosti za svoje postupke. OHR je nazvan “oblikom upravljanja koji je odavno izašao iz mode – imperijalna sila nad svojim kolonijalnim posjedima”, poručio je Primorac u svojoj analizi.
Treći entitet
Osim potiranja nacionalnog identiteta konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, Primorac predlaže i tri federalne jedinice po uzoru na zemlje Europe, kao što je Švicarska.
“Teritorija RS je razgraničena u Daytonu 1995. godine, dok je bošnjačko-hrvatska federacija de facto podijeljena na dva dijela, što se odražava u njenim odvojenim i komunalno zasnovanim preduzećima (elektroenergija, telekomunikacije i poštanske mreže). Drugim riječima, nema teritorijalnih sporova koje treba riješiti, a tri federalna entiteta bi odražavala praktičnu stvarnost na terenu i dala bi svakoj zajednici upravljački ulog u funkcioniranju BiH”, rekao je Primorac.
Izborni zakon i želje HDZ-a
Primorac se osvrnuo i na moguće izmjene izbornog zakona, ali i retoriku HDZ-a koja navodi da “Bošnjaci biraju predstavnika Hrvata” u Bosni i Hercegovini. Za primjer, gotovo uvijek, izaberu člana Predsjedništva BiH Željku Komšića.
“U bošnjačko-hrvatskoj polovini zemlje, muslimani brojčano nadmašuju katolike i manjinske zajednice u omjeru više od tri prema jedan. Od 2006. godine, Bošnjaci su podijelili svoje glasove – jedni za otvoreno muslimansku političku stranku, a drugi za socijaldemokrate u kojima dominiraju muslimani, koji ističu marionetske kandidate koji osvajaju malo hrvatskih glasova i primaju naređenja od svog muslimanskog rukovodstva.
Rezultat je da Bošnjaci kontrolišu većinu političkih pozicija (i državnih kompanija), dok su Hrvati obespravljeni i diskriminirani. Europski parlament pozvao je bošnjačke vlasti u BiH da provedu odluku Ustavnog suda BiH o okončanju unakrsnog glasanja Bošnjaka za lidere koje su izabrali Hrvati”, tvrdi Primorac.
Iranski i kineski uticaj u Bosni i Hercegovini?
“Nefunkcionalnost BiH otvara mogućnosti vanjskim akterima da potkopavaju interese SAD-a i saveznika. Kina je postala ključni regionalni ekonomski partner sa svojim Konfucijevim institutima, projektima izgradnje cesta i elektrana, infrastrukturnim kreditima i prisustvom u medijima”, objašnjava Primorac, te dodaje narativ Roda Blagojevicha o iranskom uticaju u BiH koji ‘osniva novu frakciju Hezbollaha u srcu države’.
“Trideset godina kasnije, ove veze i dalje traju, jer su muslimanski lideri u BiH oživjeli veze s Iranom iz ratnog perioda”, kaže.
Svoju analizu zaključio je preporukama za administraciju Sjedinjenih Američkih Država, a više možete pročitati OVDJE.
Argument.ba
