Radnici u fabrikama, blagajnici i hotelsko osoblje u Grčkoj uskoro bi mogli raditi duže smjene, a zemlja će postati prva članica EU koja će zvanično uvesti 13-satno radno vrijeme za privatni sektor.
Parlament bi trebao glasati o kontroverznom zakonu u srijedu, usred planiranih protestnih skupova širom zemlje. Uprkos sve većem protivljenju sindikata i opozicionih stranaka, očekuje se da će zakon lako proći uz glasove vladajuće stranke Nova demokratija.
Od preuzimanja vlasti 2019. godine, vlada desnog centra transformirala je tržište rada u zemlji u ono što naziva jednim od najfleksibilnijih u Evropi. Počevši od jula 2024. godine, zaposleni u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i nekim uslužnim sektorima mogu biti zamoljeni da rade po novom šestodnevnom rasporedu, uz dodatnih 40 posto plaćenih pored redovne plate za šesti radni dan. Ovaj potez, koji predstavlja promjenu u odnosu na trend kraćih radnih sedmica u nekim evropskim zemljama, smatran je neophodnim zbog starenja i smanjenja stanovništva Grčke i velikog nedostatka kvalifikovanih radnika.
Grčku je u utorak zahvatio generalni štrajk, drugi ovog mjeseca, jer su sindikati zahtijevali povlačenje novog zakona. Većina javnog prevoza i javnih usluga je obustavljena usred masovnih protesta.
“Fleksibilno radno vrijeme” u praksi znači “ukidanje osmosatnog radnog dana, uništenje svakog koncepta porodičnog i društvenog života i legalizaciju prekomjerne eksploatacije”, saopštio je sindikat javnog sektora ADEDY .
Novi zakon propisuje da zaposleni mogu raditi do 13 sati dnevno ne više od 37,5 dana godišnje, s maksimalnim ograničenjem od 48 sati sedmično, na osnovu četveromjesečnog prosjeka i maksimalnim prekovremenim radom od 150 sati. Ali 40-satna radna sedmica i dalje je pravilo, a prekovremeni rad općenito će biti bolje plaćen, s bonusom od 40 posto.
Ministarstvo rada saopštilo je da bi 13-satni radni dan trebao biti dobrovoljan, bez obaveze da bilo koji zaposlenik radi prekovremeno. Međutim, sindikati tvrde da poslodavci imaju prednost u ovim pregovorima, posebno u zemlji koja gotovo da nema tradicije inspekcija radnih mjesta.
Zakon bi također uveo mogućnost da se godišnji odmor podijeli na više od dva dijela tokom godine, fleksibilne sedmične rasporede, dvodnevne ugovore i ubrzano zapošljavanje putem aplikacije, a sve kako bi se zadovoljile “hitne potrebe kompanije”, navodi se u nacrtu zakona.
Grčka ekonomija se oporavila od decenije duge finansijske krize, koja je započela dužničkom krizom 2009. godine, a nakon koje su uslijedila tri programa pomoći koja su trajala do 2018. godine. Stopa nezaposlenosti, koja je tokom krize dostigla zapanjujućih 28 posto, iznosila je 8,1 posto u augustu, posljednjem mjesecu za koji su dostupni podaci. Prosjek za EU iznosio je 5,9 posto.
Međutim, nije postignuta konvergencija s EU u pogledu ostalih podataka: Plate su i dalje među najnižima u bloku, što znači da su mnogi Grci prisiljeni raditi dva posla kako bi pokrili rastuće troškove života, posebno visoke troškove stanovanja. Zemlja je pretposljednja u EU kada je u pitanju kupovna moć , sa gotovo polovinom domaćinstava koja ne mogu priuštiti osnovne potrepštine, prema izvještaju Evropskog odbora za socijalna prava iz 2024. godine .
Svaki peti Grk radi više od 45 sati sedmično , što je najveća stopa u Evropskoj uniji, prema podacima Eurostata objavljenim ranije ovog mjeseca. Prema podacima OECD-a , Grčka je 2023. godine bila peta u svijetu po broju radnih sati godišnje, iza Kolumbije, Meksika, Kostarike i Čilea.
Nova pravila o radu će dati ‘podsticaj privatnom sektoru’
Ministar rada Niki Kerameus iz Stranke nove demokratije snažno podržava novi zakon, tvrdeći da on “daje podsticaj privatnom sektoru” i “jača zaposlene”.
“Izraz ‘13-satni radni dan’ podrazumijeva da ćemo svi raditi 13 sati svaki dan, tokom cijele godine. Je li to istina? Može li se to dogoditi svaki dan? Ne, odgovor je. Može se dogoditi do 37 dana u godini ili tri dana u mjesecu. Drugo, potreban je pristanak zaposlenika”, rekla je ona za Skai TV u intervjuu u utorak.
Kerameus je više puta naglasio da zaposlenik ne može biti otpušten zbog odbijanja prihvatanja novih pravila, dodajući da s obzirom na nivo nezaposlenosti koji je “na najnižem nivou u 17 godina […], možete razumjeti koliko ovo jača položaj zaposlenika”.
Ali protivnici novog zakona, uključujući Dimitriosa Mantzosa, zastupnika glavne opozicione socijalističke stranke Pasok, u utorak su u parlamentu kritizirali vladu zbog deregulacije radnih odnosa, povećanja nesigurnosti zaposlenja i narušavanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
“Sama činjenica da ovdje raspravljamo o takvom zakonu je neprihvatljiva, sramotna je, nazadna je”, rekla je Efi Achtsioglou, zastupnica stranke Nova ljevica. “Nezamislivo je da 2025. godine još uvijek raspravljamo o tome hoćemo li zakonski propisati 13-satno radno vrijeme”.
Stručnjaci za tržište rada rekli su da bi ovaj potez legalizirao kršenja radnih prava koja su počinili poslodavci u smislu prekovremenog rada i da će dovesti do sagorijevanja i povećanja broja nesreća. Zakon su više puta osudili predstavnici zaposlenih.
“Ovi propisi pogoršavaju nesigurnost radnih mjesta i jačaju model fleksibilnog i nezaštićenog rada”, saopštio je glavni grčki sindikat privatnog sektora, Grčka opća konfederacija rada, u pismu upućenom Kerameusu krajem septembra.
Argument.ba
