Šef Naroda i Pravde i ministar vanjskih poslova BiH najavio je predstavljanje detaljnih podataka o nacionalnoj zastupljenosti u vlasti, ističući da se u javnosti problematizira samo jedna pozicija, dok se na nižim nivoima provodi sistemska diskriminacija.
U Sarajevu će se 5. augusta održati konferencija pod nazivom “Položaj konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine”, koja za cilj ima argumentovano osvijetliti stvarno stanje i zastupljenost naroda na svim nivoima vlasti. Kako je najavio lider Naroda i Pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ovaj skup predstavlja direktan odgovor na aktuelne rasprave, ali i na rezoluciju o Bosni i Hercegovini koja se nedavno pojavila u Saboru Republike Hrvatske.
Prema Konakovićevim riječima, ključne podatke koji će biti prezentovani na konferenciji pripremao je zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji se ovom tematikom bavi od samog početka. Analiza je pokazala drastičan debalans na štetu najbrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini.
“Mehmedović je utvrdio nedostatak od preko 800 mjesta u institucijama Bosne i Hercegovine. Riječ je o 800 pozicija na štetu Bošnjaka koji nisu zaposleni u skladu s procentom koji im po zakonima ove zemlje pripada”, istakao je Konaković.
On je naglasio da se politička i medijska rasprava u zemlji i susjedstvu namjerno reducira na samo jedno pitanje – poziciju člana Predsjedništva BiH, dok se istovremeno potpuno zanemaruje cjelokupan sistem vlasti i stvarna raspodjela pozicija.
Govoreći o Vijeću ministara BiH, Konaković je ukazao na nelogičnosti u tumačenju ustavnih i zakonskih odredbi o zastupljenosti.
“U Vijeću ministara propisana je jednaka zastupljenost konstitutivnih naroda, ali nigdje nije propisano da neko od Hrvata ne može biti predložen od stranaka sa sjedištem u Sarajevu ili Banjoj Luci. Zašto Hrvat u Vijeću ministara ne bi bio neko iz SDP-a, Naše stranke, NiP-a, SDA ili bilo koje druge partije?”, upitao je lider NiP-a.
Kao primjer političkih ustupaka na štetu realne demografske slike, Konaković je naveo raspodjelu rukovodećih funkcija na državnom nivou, podsjećajući da je ta praksa uspostavljena za vrijeme ranijih koalicija.
“Imamo tih famoznih 36 državnih pozicija od kojih po 12 pripada svakom od naroda. To je praksa naslijeđena još iz vremena vlasti Adnana Terzića i SDA, kada je napravljen ustupak Hrvatima da svi imamo jednak broj pozicija, iako Bošnjaka u BiH ima preko 50 posto. Slično je i sa Ustavnim sudom BiH gdje sjede po dva Hrvata i dva Bošnjaka, što je također naslijeđena praksa kako bi se najmanji konstitutivni narod na neki način zaštitio”, naveo je Konaković.
Međutim, dok se u Sarajevu i na državnom nivou poštuju visoki standardi multietničnosti i garantuju prava svim narodima, situacija na terenima gdje vlada HDZ BiH je, prema Konakovićevim tvrdnjama, potpuno drugačija.
“Na nižim nivoima vlasti situacija je brutalna tamo gdje HDZ ima većinu. U kantonima s hrvatskom većinom Bošnjaci skoro da nemaju nikakva prava kada su u pitanju rukovodeće pozicije. U Stocu je, na primjer, od sedam javnih preduzeća na svim direktorskim pozicijama imenovan Hrvat. S druge strane, u Kantonu Sarajevo, Zenici ili Bihaću, i Hrvatima i Srbima i ostalima garantuju se prava u rukovodstvu lokalnih zajednica, općinskih i gradskih vijeća”, naglasio je ministar vanjskih poslova BiH, izdvojivši Statut Grada Sarajeva koji striktno propisuje minimalnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda i ostalih.
Konaković je poručio da cilj ove inicijative nije ulaženje u političke sukobe s populistima, već prezentovanje egzaktnih podataka domaćoj i međunarodnoj javnosti.
“Nećemo se nadvikivati sa radikalima i populistima. Našim partnerima u BiH i širom svijeta predstavit ćemo jasne dijagrame i mape koji pokazuju kako stanje zaista izgleda na terenu. Umjesto da predstavnici hrvatskog naroda priznaju da konzumiraju mnogo više prava na nižim nivoima u odnosu na raspravu o jednoj poziciji, stvara se atmosfera linča. Vrijeme je da se tome stane u kraj i da se na vidjelo iznesu stvarne brojke i istina”, zaključio je Konaković.
Argument.ba
