Politička kriza u BiH ne jenjava, a političari se već mjesecima ne uspijevaju dogovoriti o donošenju važnih evropskih zakona, koji su uvjet za otvaranje pregovora s Evropskom unijom.
Iz HDZ-a BiH insitiraju na izmjenama Izbornog zakona po njihovoj mjeri. Pravni ekspert Enver Išerić komentirao je na duštvenim mrežama ovu temu, ali i želje pojedinih političara.
Njegov status pod naslovom ‘Izborni zakon, pa treći entitet!’ prenosimo u cijelosti:
Ponovno se vrte priče o nekim izmjenama Izbornog zakona. I to Izbornog zakona u Federaciji. Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990, kaže:
‘Dakle, u Federaciji pitanje promjene Izbornog zakona, nakon 20 godina mislim da je trenutak da svatko shvati i vrlo jasno sam ja i gore rekao da je ovo zemlja tri konstitutivna naroda, da jedan narod, koliko god je javnost umorna to slušati, nema tu poziciju u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine’, rekao je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.
I u pravu je gospodin Cvitanović. Baš je javnost umorna od nemogućih zahtjeva. Osim toga, nema izbornog zakona u Federaciji, jer pitanje izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine je riješeno Ustavom i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Ali i predsjednik SDP-a gospodin Nermin Nikšić kaže: “Ne možemo prihvatiti principe uređenja Izbornog zakona koji neće riješiti pitanje provođenja odluka suda u Strasbourgu pored odluke Ustavnog suda BiH.”
Koja to presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije implementirana? I još jedno pitanje za Iliju i Nermina: u kojoj to državi šefa države ne biraju svi građani? I ima li igdje na svijetu sistem koji zagovarate (doduše ne samo vi) da narodi, a ne građani biraju predstavnike u vlasti. Za domove naroda je to i razumljivo. I to je osigurano. Ta presuda Ustavnog suda je implementirana. A što se tiče članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i njihovog biranja od strane naroda, a ne građana, e to neće moći. Ko to zagovara on zagovara podjelu države, a ko pristaje na takva rješenja, on pristaje na podjelu. Sada je malo podignuta ljestvica, pa se zagovara i treći entitet.
Pa eto, kako to biva u politici, doduše nakaradnoj, odustat ćemo od trećeg entiteta, ali tražimo da samo Hrvati biraju člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. A za Bosnu je opasnije to nego treći entitet. Mada bi se i poslije usvajanja izbornog zakona po želji HDZ-ova, pitanje trećeg entiteta pojavilo vrlo brzo.
Jer ko će trpjeti neravnopravnost Hrvata kojih u državnim institucijama ima procentualno zaposlenih 20% što je za 3 % više od ustavom propisane kvote. Pri tome je u državnim institucijama Bošnjaka manje za 7 procenata, a Srbi zauzimaju također 6 procenata više u odnosu na ustavom propisanu obavezu i rezultate popisa stanovništva. Istina je da u pojedinim organima države, ali i entiteta, proporcionalna zastupljenost ni približno ne odgovara popisu stanovništva.
Sve zavisi od toga ko je na čelu tog ministarstva ili drugog organa. Pa tako i organe uprave pretvaraju u etničke organe. Tome se mora stati ukraj, tako što će zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih građana u svakom organu biti u skladu sa popisom stanovništva. I to kako u jednom tako i u drugom entitetu – naveo je Išerić.
Argument.ba
