Dok američki zračni udari na Iran ulaze u desetu uzastopnu noć, pojedini iranski zastupnici pozvali su na napade na američke baze, zarobljavanje vojnika i moguću kopnenu akciju protiv Kuvajta i Bahreina. Nijedna od tih izjava zasad nije postala zvanična odluka iranskih vlasti.
Prijetnje iz iranskog parlamenta
Manouchehr Mottaki, bivši iranski ministar vanjskih poslova i sadašnji zastupnik u parlamentu, izjavio je da Iran ne bi trebao odgovarati samo raketnim udarima na američke baze.
Predložio je da iranske snage izvedu kopneni napad na jednu od američkih baza u regiji, zarobe vojnike i odvedu ih u Iran.
“Moj prijedlog je da pokrenemo kopneni napad na jednu od američkih baza u regiji, zarobimo 100 Amerikanaca i dovedemo ih u Iran”, rekao je Mottaki.
Još jedan iranski zastupnik, Ahmad Bakhshayesh Ardestani, izjavio je da bi Teheran mogao pokrenuti kopnene napade na Kuvajt i Bahrein ako američke snage pokušaju zauzeti dio iranske teritorije.
Kuvajt i Bahrein domaćini su značajnim američkim vojnim kapacitetima, zbog čega su tokom aktuelnog sukoba već bili izloženi iranskim raketnim i bespilotnim napadima.
Iranski vojni glasnogovornik, brigadni general Mohammad Akrami-Nia, poručio je da iranska vojska ne bi dozvolila američkim snagama da zadrže kontrolu nad bilo kojim dijelom zemlje.
“Ako Amerika okupira našu teritoriju, bombardovat ćemo čak i vlastitu teritoriju. To je logika rata”, rekao je Akrami-Nia.
Ove izjave predstavljaju prijetnje pojedinih političara i vojnih zvaničnika, ali zasad nema potvrde da je iransko državno rukovodstvo donijelo odluku o kopnenoj ofanzivi na susjedne zemlje.
Istovremeno, američke snage izvele su desetu uzastopnu noć zračnih napada na iranske ciljeve, pokušavajući oslabiti kapacitete Teherana i ponovo otvoriti Hormuški moreuz za sigurnu plovidbu. Iran je odgovorio raketnim i napadima dronovima na američke i savezničke ciljeve širom regije.
Američka administracija razmatra mogućnosti dalje eskalacije, uključujući raspoređivanje dodatnih snaga i moguće operacije protiv strateških iranskih položaja. Među scenarijima koji se spominju nalazi se i zauzimanje otoka Kharg, preko kojeg se izvozi veliki dio iranske nafte.
Američki predsjednik Donald Trump nije isključio upotrebu kopnenih snaga, ali nije donio konačnu odluku o invaziji ili zauzimanju iranskog teritorija. Razmatranje vojnih opcija ne znači da je Pentagon dobio naredbu da ih provede.
Kuvajt i Bahrein u fokusu
Posebnu zabrinutost izazivaju prijetnje Kuvajtu, koji je od početka sukoba bio meta više iranskih napada. U jednom od prvih napada na američki operativni centar u kuvajtskoj luci Shuaiba poginulo je šest američkih vojnika.
Dodatnu napetost stvara položaj otoka Bubiyan, najvećeg kuvajtskog otoka, koji se nalazi blizu Iraka i važnih pomorskih pravaca na sjeveru Perzijskog zaljeva.
Kuvajtske vlasti su u maju saopćile da su uhapsile četvoricu muškaraca povezanih s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), koje su optužile da su ribarskim brodom pokušali ući na Bubiyan radi izvođenja neprijateljskih aktivnosti.
Tokom sukoba s osumnjičenima povrijeđen je jedan pripadnik kuvajtskih snaga. Kuvajt je zbog incidenta pozvao iranskog ambasadora i uručio mu protestnu notu.
Iran je odbacio kuvajtske optužbe, tvrdeći da su četvorica iranskih državljana obavljala pomorsku patrolu i da su u kuvajtske vode ušla zbog problema s navigacijom.
Zbog tog događaja na društvenim mrežama i u pojedinim medijima pojavile su se spekulacije da bi Iran u slučaju američkog napada mogao pokušati zauzeti Bubiyan ili preko juga Iraka izvesti akciju protiv američkih položaja.
Za sada nema vjerodostojne potvrde da su iranske snage pokrenule pripreme za okupaciju otoka ili kopnenu ofanzivu na Kuvajt. Izjave zastupnika i internetske spekulacije ne predstavljaju dokaz o konkretnom vojnom planu.
Bahrein je također važan zbog toga što je sjedište američke Pete flote. Iran je tokom posljednjih sedmica više puta raketama i dronovima napadao američke lokacije u Bahreinu, Kuvajtu, Jordanu i drugim državama koje pružaju baze američkim snagama.
Prema najnovijim podacima, od početka američko-iranskog rata poginulo je 17 američkih vojnika, dok je više od 100 povrijeđeno. Pentagon je procijenio da je sukob Sjedinjene Američke Države do sada koštao približno 37,5 milijardi dolara.
Trump je nakon posljednjih pogibija poručio da će Iran za svakog ubijenog američkog vojnika “platiti višestruko”, što je dodatno povećalo strah od novih udara i širenja sukoba.
Uprkos sve oštrijim prijetnjama, trenutno nema potvrde da je bilo koja strana donijela odluku o velikoj kopnenoj operaciji. Izjave iz Teherana i razmatranje opcija u Washingtonu ipak pokazuju da sukob ulazi u opasniju fazu, u kojoj bi Kuvajt, Bahrein i druge zaljevske države mogle biti direktnije uvučene u rat.
Argument.ba
