Hamdija Alukić ne želi izručenje u Bosnu i Hercegovinu, advokat tvrdi da ga politički progone

Share

U Alabami je održano prvo ročište u slučaju Hamdije Alukića, državljanina Bosne i Hercegovine, koji se tereti za ratni zločin počinjen u okolini Prijedora 1992. godine.

Savezni sudija Bradley Murray je predsjedao ročištem na kojem se razgovaralo o potencijalnom izručenju Bosni i Hercegovini, imajući u vidu da su vlasti naše zemlje tražile da se Alukiću sudi u BiH.

Međutim, kako ističu mediji u SAD-u, tema je na kraju bila potencijalno Alukićevo puštanje iz zatvora dok Murray ne donese odluku o izručenju.

Savezni tužioci protive se puštanju Alukića na slobodu, tvrdeći da je puštanje iz pritvora u ovakvim postupcima izuzetno rijetko i da u ovom slučaju nije opravdano. Odbrana, s druge strane, smatra da ovaj slučaj spada u jednu od uskih kategorija “posebnih okolnosti” u kojima je to dozvoljeno.

U optužnici na osnovu koje je zatraženo izručenje se tvrdi da je Alukić bio pripadnik jedne bošnjačke “paravojne grupe” tokom agresije na BiH i da je učestvovao u dva smrtonosna napada: zasjedi u kojoj je ubijen vozač automobila i napadu na kuću koja je zapaljena.

Alukićeva supruga, sin i sestra svjedočili su da bi preuzeli ulogu garanata ukoliko mu se dozvoli da ostane na slobodi dok se bori protiv izručenja.

Njegov advokat, Arthur Madden, rekao je sudiji da bi elektronski nadzor pružio dodatni nivo sigurnosti kako bi se osiguralo da ostane u okrugu Mobile. Madden je rekao da bi njegovom klijentu trebalo omogućiti da nastavi živjeti u svojoj mobilnoj kući na Schillinger Roadu kako bi odbrana imala vremena da pripremi argumente protiv izručenja.

Madden je naveo da njegov klijent ima 70 godina i da je narušenog zdravlja.

“Ne govori engleski, nema sredstva da pobjegne čak i kada bi to želio. Ne ide nigdje”, rekao je.

Pomoćnik saveznog tužioca George May rekao je da zakon predviđa puštanje na slobodu tokom postupka izručenja samo u “izuzetno ograničenim” slučajevima.

“U ovom slučaju nema ničega što bi opravdalo posebne okolnosti”, rekao je.

Alukićeva sestra, Samra Grediček, svjedočila je da je u područje Mobilea došla kao izbjeglica 1998. godine. Rekla je da su ona i Alukić pretrpjeli strašne gubitke tokom agresije na BiH.

“Oba roditelja su ubijena ispred kuće”, rekla je.

Alukićev sin, Bernard Alukić, svjedočio je da je njegova porodica bila žrtva srpske agresije tokom rata. Rekao je da je bio dječak kada je teška srpska artiljerija granatirala njegovo selo. Naveo je da se porodica skrivala u podrumu, a zatim pobjegla u planine. Svjedočio je da je bio svjedok “etničkog čišćenja” te da su on i njegova majka jedno vrijeme završili u logoru, dok se njegov otac skrivao u planinama.

Alukić je izjavio da se porodica na kraju preselila u Mobile jer je njegova tetka već živjela u tom području.

Madden je u podnesku sudu naveo da njegov klijent namjerava tvrditi da ne postoji osnovana sumnja i da je Alukić meta iz političkih razloga. U podnesku se dovodi u pitanje legitimitet vlasti koja je upravljala područjem u kojem je Alukić živio tokom rata. Srpski državljani su u maju 1992. zbacili izabranu vlast i uspostavili etničku policiju, preuzeli državnu imovinu i institucije te pokrenuli pogrom s ciljem ubijanja, zastrašivanja i protjerivanja nesrpskog stanovništva, napisao je Madden.

U podnesku se navodi da je 1991. godine Alukićev rodni grad imao više od 49.000 Bošnjaka, dok je dvije godine kasnije taj broj pao na 6.124.

Madden je također doveo u pitanje dug vremenski period između navodnih ratnih zločina i sadašnjih pokušaja da se Alukić vrati u Bosnu i Hercegovinu. U podnesku se navodi da se optužbe zasnivaju na izjavama dvojice navodnih saučesnika – jednoj iz 1993. i drugoj iz 2006. godine. Ipak, pravosudne institucije BiH nisu izdale nalog za hapšenje sve do 13. maja 2013. godine.

Prošlo je još dvije godine prije nego što su pravosudne institucije BiH zatražile njegovo izručenje od Sjedinjenih Američkih Država, a zatim još 11 godina prije nego što se zamjenik američkog maršala ove godine pojavio na adresi porodice Alukić.

Sljedeći korak u sudskom postupku bit će “certifikaciono ročište”, na kojem će se utvrditi da li je sporazum o izručenju važeći i da li se odnosi na Alukića.

Argument.ba

Redakcija
Redakcija
Imate vijest, interesantnu priču. Šaljite na argument.ba@gmail.com ili na viber 063/214-214

Više

Vijesti